Mate Balota

Mate Balota (pravim imenom Mijo Mirković) 1898. - 1963. Ekonomist i književnik. Studirao u Berlinu i Frankfurtu. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se kao ekonomist pitanjima teorije trgovine, planiranjem, ekonomikom agrara i sl. Važno je i njegovo bavljenje kulturnom poviješću (posebno Matijom Vlačićem Ilirikom). Pisao je popularne pjesme na čakavštini često s jakim socijalnim prizvukom.

Antun Barac

Književni povjesničar i kritičar. Od 1938. nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom 2. sv. r. kratko vrijeme zatvoren u Jasenovcu i Staroj Gradišci. Poslije 2.sv. r. dekan Filozofskog fakulteta i rektor Zagrebačkog sveučilišta. član JAZU (danas HAZU). Osnivač akademijinog Instituta za jezik i Instituta za književnost. Prvenstveno se bavio istraživanjem hrvatske književnosti 19. st.

Miho Barda

Povjesničar i katolički svećenik. Studij povijesti je završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je u Rimu. Predavao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a potom na Filozofskom fakultetu. Proučavao je hrvatsku srednjovjekovnu povijest, a posebno povijest agrarnih odnosa.

Frano Fancev

Književni povjesničar. Studirao je u Zagrebu i Beču slavensku i romansku filologiju. 1907. u Beču je i doktorirao. Od 1919. ravnatelj je Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Od 1926. profesor je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1940. član je JAZU. Od 1937. do 1939. predsjednik je Društva hrvatskih književnika. Bavio se istraživanjem kajkavskog dijalekta i poviješću hrvatske kniževnosti od njenih najranijih početaka do 19. st.

Mate Hraste

Jezikoslovac. član JAZU. Bavio se hrvatskim narječjima, a posebno čakavskim govorima (prvenstveno svoga rodnog otoka Hvara). Istraživao je i jezik starije hrvatske književnosti.

Stjepan Ivšić

Slavist i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio sa dijalektima i akcentima sjeverozapadne Hrvatske kao i istraživanjem hrvatske glagoljske baštine.

Ljubo Karaman

Povjesničar umjetnosti i konzervator. Organizirao je zaštitu kulturno-povijesnih spomenika u Dalmaciji. Potom je rukovodio Konzervatorskim zavodom Hrvatske. Pisao je o hrvatskoj umjetnosti od ranog srednjeg vijeka do baroka.

Lovre Katić

Katolički svećenik, arheolog, povjesničar i publicist. Bavio se ranosrednjovjekovnom poviješću Hrvatske i crkvenom poviješću. 1945. postao je ravnatelj kninskog muzeja, a kasnije je surađivao s Arheološkim muzejom u Splitu.

Mihovil Kombol

Književni povjesničar i prevoditelj. Slavistiku i germanistiku studirao je u Zagrebu i Beču gdje je i doktorirao. Od 1943. profesor je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Istaknuo se svojom "Poviješću hrvatske književnosti do narodnog preporoda" i prijevodom Danteove "Božanske komedije".

Tomo Maretić

Jedan je od najvećih hrvatskih jezikoslovaca. Bio je profesor slavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Najvažnije mu je djelo "Gramatika i stilistika hrvatskog ili srpskog književnog jezika". Bio je i urednik "Rječnika hrvatskog ili srpskog jezika" JAZU.

Milan Marjanović

Književnik i publicist.1903. bio je jedan od vođa pokreta protiv režima bana Khuena. Kasnije postaje tajnik Društva hrvatskih književnika i tajnik Napredne stranke. Za vrijeme 1. sv . rata jedan je od osnivača Jugoslavenskog odbora. Za 2. sv. rata Talijani ga interniraju u Italiju, a po padu Mussolinija u Bariju surađuje u partizanskim listovima. Zalagao se da književnost postane sredstvo prosvjećivanja naroda. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog filma.

Rudolf Strohal

Jezikoslovac. Skupljao je narodne pjesme i pripovjetke. Bavio se hrvatskim dijalektima, a posebno čakavskim i kajkavskim govorima. Glavni predmet njegova interesa bila je glagoljica i glagoljska književnost. Skupio je i važnu književno-povijesnu građu..

Petar Skok

Jezikoslovac. Studirao je romanistiku u Beču. Od 1917. predaje francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Posebno se bavio ostacima romanskih jezika u hrvatskom jeziku i drugim jezicima jugoistočne Europe.

Fredo Šišić

Jezikoslovac. Studirao je romanistiku u Beču. Od 1917. predaje francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Posebno se bavio ostacima romanskih jezika u hrvatskom jeziku i drugim jezicima jugoistočne Europe.