|
Web stranice kvarta Trnsko:
http://trnsko.net/trnsko/ Osnovna škola Trnsko:
http://www.os-trnsko-zg.skole.hr/
Povijest Trnskog
U potrazi za površinama na koji će se Zagreb širiti iz svoje donjogradske jezgre gradske su vlasti poslije Drugog svjetskog rata razmatrale nekoliko mogućnosti. Najbliži prostor – područje Trešnjevke, Trnja i Peščenice – bio je već zaposjednut divljom izgradnjom iz međuratnoga razdoblja i njegova rekonstrukcija smatrala se preskupom i predugotrajnom. Stoga je procjenama gradske uprave iz vremena gradonačelničkih mandata Većeslava Holjevca, 1952-63., odlučeno da se grad proširi na desnu obalu Save.
Tim odlukama planiralo se u razdoblju do 1970. godine na velikim prekosavskim poljoprivrednim površinama izgraditi dvadeset i četiri naselja od kojih bi svako imalo kapacitet između osam i dvanaest tisuća stanovnika. U času kad se odluka donosi na tome području već postoje kompleksi Brodarskog instituta (1952.) i Velesajma (1956.), ali se bilježi i pojava nagle divlje i nekvalitetne izgradnje prizemnica te je bila nužna brza urbanistička intervencija da se i ovaj prostor ne pretvori u slam. Prvi korak u ostvarenju plana bila je izgradnja sjevernog dijela naselja Savski Gaj 1957. godine.
Kako bi se izbjeglo da nova naselja - prema planu smještena u „kasete“, prostrane četvorine između velikih prometnica - umjesto imena nose samo numeričke oznake, književnik Gustav Krklec zadužen je da na osnovu starih katastarskih karata te razgovora s malobrojnim starosjediocima južne obale Save nađe imena koja bi se mogla smatrati autohtonim. Gdje je takvih imena nedostajalo Krklec bi ime izmislio sam – poput imena naselja smještenog na mjestu planiranog budućeg centra južnog Zagreba, a za koje je odabrao naziv Središće. Tako je Krklec za kasetu prvotno označenu kao Zagreb I i Zagreb II odabrao naziv Trnsko.
Urbanistički plan Trnskoga izrađen je 1959. u Urbanističkom zavodu grada Zagreba. Izgradnja naselja započinje u proljeće 1960., a do 1966. predviđena je gradnja 2819 stanova za oko 9800 stanovnika. Autori urbanističkog plana naselja Trnsko su Zdenko Kolacio, Mirko Maretić i Josip Uhlik koji su svoju koncepciju zasnovali na trokutu koju čine pruga, istočna stranica duga 1100 m i sjeverna duga 500 m. Ta ledina, površine od 29 ha, tada je uglavnom neizgrađena, pokrivena poljoprivrednim površinama, kućnim vrtovima i grupama slobodnog zelenila, a njome se u to vrijeme još proteže isušeno korito bivšeg rukavca Save.
Prve zgrade useljene su 1961., a useljavanje ostalih zgrada nastavljeno je sukcesivno do 1966. U naselju prevladavaju stambene četverokatnice s prizemljem, oko središta grupirano je šest stambenih tornjeva s dvanaest katova. Zgrade su projektirali arhitekti Bartolić i Tučkorić, a 12-katne nebodere Jelinek, dok je veliki neboder u sjevernom dijelu naselja projektirao Feldman. Središte naselja projektirali su arhitekti Dragomanović, Nikšić i Šmidihen. Trgovačko-ugostiteljski podcentar, koncipiran kao prizemni paviljon na sjevernom ulazu u naselje projektirao je Maretić, koji je dao ključni ton cijeloj urbanističkoj koncepciji Trnskoga. Osnovna škola, kasnije prozvana po strijeljanome skojevcu Kreši Rakiću, otvorila je svoja vrata početkom 1964. godine. Robna kuća u središtu naselja, jedna u nizu Naminih ispostava, izgrađena je 1966., a dječji vrtić otvoren je 1969. Time je dovršena gradnja naselja, a jedini kapitalni objekt koji je izgrađen nakon šezdesetih bila je sportska dvorana, podignuta početkom osamdesetih. U međuvremenu, pretvaranjem zajedničkih prostorija u stambene, došlo je do povećanja broja stanovnika Trnskog na oko 11.000.
Treba napomenuti da plan južnoga Zagreba nije ostvaren u potpunosti – imena poput Miljevine, Palinčice, Mladolesa, Rujevine itd., ostala su samo u zamislima. No, ni izgrađena naselja, poput Trnskoga, nisu dovršena kao cjelina. U svojim planovima urbanisti i arhitekti oslanjali su se na urbanističke normative koji su vladali u razvijenom svijetu, ali troškovi gradnje bili su veći od mogućnosti tadašnjega Zagreba te stoga, kada govorimo o Trnskom, moramo spomenuti da u naselju nikad nisu izgrađeni dvorana za kulturne i zabavne priredbe, restoran i kavana.
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
|
Novi Zagreb 
