Novi Zagreb

Novi Zagreb kao cjelina je podjeljen na dvije upravne cijeline. Radi lakše kontrole i održavanja uređenosti novozagrebačkih kvartova podjela je napravljena između istoka i zapada.

Smještaj na prostoru Grada Zagreba

Gradska četvrt Novi Zagreb cijelim je svojim prostorom smještena južno od Save, na južnom dijelu Grada Zagreba. Osim prekosavskog dijela područja naselja grada Zagreba, obuhvaća još i naselja: Donji Čehi, Gornji Čehi, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Ježdovec, Lučko, Mala Mlaka, Odra i Brezovica (neznatni dio), Buzin i Veliko Polje. Na sjeveru, Sava ga dijeli od gradskih četvrti Trnje i Peščenica – Žitnjak, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug i Trnje, a Avenija Većeslava Holjevca dijeli Novi Zagreb na istočni i zapadni dio. Na jugu graniči s gradom Velikom Goricom, odnosno Zagrebačkom županijom. Na zapadu se dotiče s prostorom Zagrebačke županije.

Površina
7914 ha (79,140 km²)

Stanovništvo (2001.)

- ukupan broj..................................114.282 stalnih stanovnika
- prosječna dob stanovnika..................39,75 godina
- gustoća naseljenosti..........................2364,5 stanovnika/km2
- broj kućanstava............................41.522
- broj stanova..................................44.398

Osnovna obilježja prostora i urbaniteta

Područje Novoga Zagreba – zapad tipično je prisavsko, nizinsko, znatnim dijelom još i danas prekriveno pašnjacima, livadama i oranicama. Dok je manji dio područja (Kajzerica, Savski gaj, Remetinečki gaj, Lanište, Siget, Trnsko) izrazito urbaniziran, na njegovu većem dijelu razmještena su donedavno posve ruralna naselja koja sve brže rastu i poprimaju urbana obilježja. Isključivo poljoprivredna kućanstva sve su malobrojnija, ali se znatan broj stanovnika ovoga prostora, uz druge djelatnosti, još bavi i poljoprivredom.

Na području ove četvrti, u Ježdovcu i Maloj Mlaki, smjestilo se jedno od najznačajnijih vodozaštitnih područja Grada Zagreba. Prostor Novog Zagreba uzduž i poprijeko presijecaju cestovne i željezničke komunikacije, od gradske obilaznice do cestovnih i željezničkih poveznica sa zapadnim i južnim krajevima Republike Hrvatske.

Gradska četvrt Novi Zagreb prostire se nizinskim ravničarskim krajem južno od rijeke Save. To je područje sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća bilo izrazito ruralno, najvećim dijelom prekriveno pašnjacima, jarugama i barama. Tu su prebivali tek malobrojni stanovnici sela Buzin, Otok, Jakuševec i Hrelić.

Nakon gradnje Mosta slobode, 1959., započela je gradnja visokourbaniziranih naselja na tom području, najprije Zapruđa, zatim Utrina, Sopota, Travnog, Dugava, Središća i, najzad, Sloboštine. Izrastajući tijekom pedeset godina u jednu od najurbaniziranijih gradskih četvrti, ovaj dio grada Zagreba istodobno, sve to vrijeme, nosi nimalo ugodan teret još uvijek jedinoga gradskog odlagališta komunalnog otpada.

Povijest Novog Zagreba

Suvremena povijest razvoja ovoga područja počinje gradnjom Mosta slobode 1959. Bio je to istodobno i početak ostvarenja zamisli jednoga od najpopularnijih zagrebačkih gradonačelnika Većeslava Holjevca o širenju grada na desnu obalu Save. Iskopavanjem šljunka za gradnju mosta oblikovano je umjetno jezero Bundek, površine oko 60.000 m2. Bilo je to svojedobno kao i danas omiljeno šetalište i kupalište stanovnika Novoga Zagreba.
Šezdesetih je godina sagrađeno prvo suvremeno naselje na ovom području – Zapruđe, a ubrzo za njim nicala su i druga: Utrine, Sopot, Travno, Dugave, Središće i, najmlađe, Sloboština. Naselja Dugave i Sloboština asimilirala su nekadašnja sela Hrelić i Otok s kojima danas čine jedinstvenu cjelinu.
Na početku osamdesetih godina počela je gradnja potpuno novog naselja Veliko Polje. Tu je do danas sagrađeno tristotinjak obiteljskih kuća, a gradnja se nastavlja. Novi snažan poticaj rastu i razvoju ovoga dijela Zagreba dala je gradnja Mosta mladosti 1973. i tramvajske pruge do Sopota 1979.
Tijekom gradnje novozagrebačkih naselja posebna je pažnja posvećivana uređivanju zelenih površina, parkova i dječjih igrališta, po kojima se područje ove gradske četvrti izdvaja od drugih.
Nove perspektive življenja na tom prostoru otvorit će realizacija nekoliko već započetih ili planiranih projekata: gradnja bazena u Utrinama, dovršetak gradnje Međunarodnog kulturnog centra u Travnom, gradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Središću, uređivanje i revitalizacija kompleksa jezera Bundek.

Novi Zagreb - Zapad

Površina: 62,6 km²
Broj stanovnika: 48.981
Naseljenost: 782,5 stan./km²
Broj članova Vijeća: 15

U zapadnom djelu Novog Zagreba ove je godine u prvom planu gradnja više dječjih vrtića

Izgrađeno: Arena Zagreb, prvi park za pse u Trnskom, vrtić Lanište, komunalna infrastruktura u ruralnim naseljima, Avenue Mall
U planu: novo naselje u Podbrežju, dom URIHO-a, vrtići Kajzerica, Lučko, Botinec, Sv. Klara i Hrv. Leskovac, nogometni stadion, most Jarun

Novi Zagreb - Istok

Površina: 16,544 km²
Broj stanovnika: 65.301
Naseljenost: 3947,1 stan./km²
Broj članova Vijeća: 19

Ove godine u Novom Zagrebu uredit će se tri boćališta, a tri milijuna kuna izdvojit će se za uređenje tramvajskih i autobusnih stanica

Izgrađeno: uređenje jezera Bundek, sanacija odlagališta otpada Jakuševec, Muzej suvremene umjetnosti, bazen u Utrini, Kulturni centar u Travnom
U planu: izgradnja mosta Bundek, produžetak tramvajske pruge Srajevskom ulicom, produžetak tramvajske pruge Vatikanskom ulicom, gradnja autoceste Zagreb-Sisak

Vezane vijesti: