|
Drugi dan Interlibera ponudio je pravu sliku mjesta kamo s radošću odlaze ljubitelji knjige, nakladnici, pisci, knjižari. Gužve između štandova, mnoštvo posjetitelja, među kojima su i djeca iz vrtića i brojni školarci, opravdavaju naslov popularnoga sajma knjiga kakav je već godinama ovaj zagrebački.
U četvrtak u jutro su predstavljene knjige iz biblioteke »Na tragu klasika«, zajedničkog projekta Disputa i Hrvatskoga filološkog društva koji je dosad iznjedrio čak 54 zapažena naslova.
Predstavljene su četiri noviteta - »Obiteljske veze« velike brazilske modernističke književnice Clarise Lispector, »Uličari« legendarnoga Pier Paola Pasolinija, »Afrikanac« prošlogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost Le Clezioa te »Jedna zima u Stockholmu« poznate švedske spisateljice Agnete Pleijel.
Odličnim se panoramskim prikazom predstavila nakladnička kuća Meandar koja je u pola sata informirala posjetitelje sajma o svojoj ovogodišnjoj književnoj produkciji. Nakon što je glavniurednik Meandra, Branko Čegec, s punim naramkom knjiga zauzeo glavnu pozornicu, o knjigama su progovorili njihovi autori i prevoditelji - od Tvrtka Vukovića koji je predstavio svoju teorijsku knjigu »Ljubi Žižeka svoga!«, preko poezije Stjepana Gulina do hibridne knjige »Dnevnici, snevnici, rječnici« Irene Lukšić.
Svaki dan točno u podne na štandu nakladničke kuće Ljevak događa se »obračun« s najboljim piscima hrvatske književne scene. U četvrtak je to bio Ante Tomić kojem je upravo izašla knjiga »Čudo u Poskokovoj Dragi«. Stvorio se cijeli red ljudi koji su ne samo čekali da im pisac potpiše knjigu već su se s njim i naveliko fotografirali. Tomićev roman najavljen je kao slatko-gorka komedija koja će se pamtiti godinama.
Jedan od vrhunaca Interlibera svakako je i druženje s pobjednikom V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman Draganom Pavelićem koji je autor »Proljeća u Karolinentalu«.
U svakom slučaju, Interliber se zahuktao i brojnoj publici se nudi zaista mnogo toga. Financijska kriza kao da potiče nakladnike u žestokoj borbi za naklonost svakog čitatelja, a razlika je u strategiji - dok se neki trude osigurati zanimljiv program, drugi, manji izdavači, bore se za čitatelje kvalitetom naslova koje nude.
A što se kvalitete knjiga tiče, sa zadovoljstvom možemo ustvrditi kako dobrih knjiga u prijevodu ima više nego ikad, a to je ipak najvažnije.
Trajno ishodište Dubrovnik
Na glavnoj su pozornici Interlibera u četvrtak predstavljene dvije knjige Stjepe Martinovića - zbirka priča »Oči svete Lucije« (u izdanju V.B.Z.-a) i povijesni roman »Okovani snima« (Hena com). Detaljno ulazeći u radnju i podtekst Martinovićevih knjiga, posebice romana »Okovani snima«, urednica obiju knjiga Julijana Matanović nije štedjela pohvale. Martinović, kako sam za sebe kaže - čovjek Mediterana, rodom je iz okolice Dubrovnika, što je trajno ishodište njegova djela, današnjem čitatelju prenosi priče koje je i sam davno nekada slušao od djeda, a koje su se s koljena na koljeno prenosile usmenom predajom. Sedam priča okupljenih u zbirci »Oči svete Lucije«, naglasila je Matanović, krasi »čarobna rečenica u kojoj između dva zareza stane cijeli sinopsis romana«. Sličan je i povijesni roman »Okovani snima« kroz koji pratimo dvije paralelne radnje, smještene u Dubrovnik nakon velikog potresa u 17. stoljeću. U priči koja se raspliće Matanović prepoznaje odjeke Miljenka Jergovića i Feđe Šehovića, a samog autora kao književnika koji dobro vodi priču i drži čitatelja u napetosti, ali i čovjeka visokog obrazovanja koji odlično poznaje običaje i kontekst vremena o kojemu piše.
Lado, Milićević i »Modra lasta«
Jedno od najvećih predstavljanja prvog dana Interlibera zbilo se na velikome crvenom štandu Školske knjige. Riječ je o predstavljanju velike monografije »Lado - hrvatsko nacionalno blago« na hrvatskom i engleskom jeziku kojom se obilježava šezdeset godina postojanja toga hrvatskoga ansambla narodnih plesova i pjesama.
Među ostalim događajima valja izdvojiti predstavljanje luksuzno opremljene knjige »Živa česma - Sabrane pjesme i izbor iz proze« Nikole Milićevića. O knjizi su govorili Ante Žužul, Dubravko Jelčić i Vinko Brešić, a stihove je kazivao Dragan Despot. Po Jelčićevim riječima Milićević je pjesnik određen svojim zavičajem, a reagira i na aktualne dnevne i političke događaje. Brešić je istaknuo da je Milićević melankolični mediteranski pjesnik.
Na štandu Školske knjige u četvrtak je proslavljen i jedan rođendan. Prije točno pedeset i pet godina na svijet je došao časopis koji su čitali i uz koji su odrasli čitavi naraštaji naših školaraca. Naravno, riječ je o svima dobro poznatoj »Modroj lasti«. Izvor: Vjesnik
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved.  |
Rasprava o tome kako i kada registrirati sve korisnike traje već neko vrijeme, i dok su službeni odgovori operatera mnogo blaži, neslužbeno tvrde da je riječ o velikim pritiscima OTC-a koji...
Dugoročna studija po prvi je put dokazala da mediteranska prehrana osobama koje pate od dijabetesa u kontroli šećera u krvi može pomoći više od lijekova.
