Novi Zagreb

Više od sto djela iz umjetničke ostavštine Joze Kljakovića, nepravedno zanemarenoga hrvatskoga slikara, bit će prezentirano na njegovoj prvoj retrospektivnoj izložbi što se otvara u četvrtak, 26. studenoga u 19 sati u Galeriji Klovićevi dvori. Hrvatska će javnost prvi put na jednome mjestu vidjeti radove nekoć slavnoga slikara koji je prvu valorizaciju u Hrvatskoj doživio tek četvrdeset godina poslije smrti, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Klovićevim dvorima.

Dvije važne obljetnice, 120. godišnjica rođenja i 40. obljetnica smrti umjetnika čije freske krase mnogobrojne sakralne objekte, među ostalima i gornjogradsku crkvu sv. Marka, potakle su Galeriju Klovićevi dvori da Kljakovićevu rasutu baštinu prikupi iz niza domaćih i inozemnih institucija i privatnih zbirki. Zahtjevan projekt vodila je autorica izložbene koncepcije Petra Senjanović, a veliku pomoć pružili su joj stručni suradnici Frane Dulibić, Josip Dukić, Dalibor Prančević i Željka Zdelar. Izložbu je postavio arhitekt Mario Beusan.
Najavljujući do kraja godine otvorenje izložbe »Blago Kotorske biskupije« i retrospektivu Ivice Bednjanca, ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin osvrnula se na Kljakovićevu izložbu, istaknuvši da su Klovićevi dvori preuzeli zadatak da među prvima u Hrvatskoj obrađuju opuse neopravdano zanemarenih umjetnika i pozicioniraju ih u sustav hrvatske povijesti umjetnosti.
Govoreći o Kljakovićevu neobičnom i teškom životnom putu, koji ga je na vrhuncu karijere, 1941. godine, odveo u zatvor (pod optužbom da radi protiv interesa NDH), a potom u emigraciju, autorica izložbe Petra Senjanović istaknula je velik utjecaj koji je na njegov umjetnički razvoj imao don Frane Bulić, arheolog koji je istraživao antičku Salonu u neposrednoj blizini umjetnikove rodne kuće.
Ljubav prema klasici i pripadnost tradicionalnoj struji unutar hrvatskoga slikarstva Kljaković nikada nije iznevjerio, ignorirajući razne -izme kojima je svjedočio školujući se u Pragu i Beču te usavršavajući u Parizu i Rimu. »Kljaković je zarana postao građanin svijeta, posjećivao je sve važne inozemne izložbe i družio se s intelektualnom elitom svoga doba. Osnovni razlog njegova prešućivanja bile su ozbiljne optužbe koje je iznio na račun komunizma u autobiografskom djelu 'U suvremenom kaosu', objavljenom 1954. godine u Argentini«, kazala je Petra Senjanović.
Tešku poziciju umjetnika koji nije bio podoban ni u jednom režimu podcrtao je i Frano Dulibić. O memorijalnoj galeriji Joze Kljakovića na Rokovu perivoju u Zagrebu, koja nikad nije zaživjela u skladu s oporukom njezina djeda, govorila je umjetnikova unuka Teodora Kljaković Bakota, a Željka Zdelar i Dalibor Pranjčević najavili su popratne izložbe o Kljakoviću koje se otvaraju u Memorijalnoj zbirci Jozo Kljaković i Atelijeru Ivana Meštrovića.

Izvor: Vjesnik

• 30/11/2009 08:35 - U odnosu na djecu novog kova, Pipi je milo dijete
• 26/11/2009 10:01 - Slike vjenčanja i ljubavnog zanosa
• 26/11/2009 10:00 - Dežulovićev hit uspješno počeo kazališni život
• 25/11/2009 09:32 - Vedran Šamanović: Majstor kamere s dušom filmofila
• 25/11/2009 09:30 - Zagrebačkim kazalištima opet većina nagrada

• 24/11/2009 11:26 - Pravi intelektualni užitak
• 23/11/2009 09:35 - Nostalgični i melankolični svijet slikara na kojeg smo zaboravili
• 20/11/2009 10:29 - Snaga izričaja majstora fotografije
• 19/11/2009 09:47 - Sajam će se ipak održati
• 13/11/2009 11:54 - Dobrih knjiga više nego ikad

Komentari (0)

Komentar
Ime
Email
Upišite prikazane znakove
	Dodaj konetar