|
“Slaveni imaju urođene nostalgiju i melankoniju, neodređene osjećaje, koji se i u drugim narodima mogu pojaviti, možda čak i dovoljno žestoko, no uvijek uzrokovane dobro određenim razlozima. Slaven, pak, nosi u sebi u svim prilikama života ili dobu u kojem živi ta dva jaka osjećaja, pokretača misli i poezije...”, zapisao je u predgovoru rimskoj izložbi Joze Kljakovića Giorgio de Chirico. Slavni je slikar u Kljakovićevim radovima vidio neprekidno traganje.
Unuka inicijatorica
De Chiricov predgovor nalazi se u prvoj sobi Kljakovićeve retrospektive u Klovićevim dvorima, zajedno s njegovim knjigama, dokumentima i podacima o osobnom životu, školovanju, životu u Rimu pa u Buenos Airesu, obitelji... Upravo je obitelj, odnosno njegova jedina unuka Teodora Kljaković Bakota, bila inicijatoricom izložbe, koja se otvara u četvrtak, čija je kustosica Petra Senjanović. Teodora Kljaković na izložbi je prisutna i na jednoj od slika, gdje umjetnik s puno emocija slika tri generacije: sebe, svojeg sina i unuku. Iako je izvrstan i u portetistici i u morskim motivima, umjetnik koji je rođen u Solinu, najpoznatiji je po svom religijskom opusu, freskama koje se nalaze u Svetom Marku i Sv. Mariji u Biskupiji kod Knina, koje su devastirane tijekom rata pa obnovljene.
U Klovićeve je dvore iz Rima doputovao i restaurator iz Vatikanskih muzeja Bruno Marocchini kako bi pazio da s djelom “Skidanje s križa” Joze Kljakovića sve bude u najboljem redu te da odmah reagira ako bude eventualnih oštećenja koja bi se dogodila pri transportu. Velika čast
Naime, spomenuta se slika nalazi u stalnom postavu suvremene umjetnosti Vatikanskih muzeja, a riječ je o velikoj časti, s obzirom na to da ovaj muzej posjeduje ogromnu količinu umjetnina koje leže i u depoima. Iz Rima su za potrebe izložbe doputovali i radovi iz papinskog Hrvatskog zavoda svetog Jeronima, koje će se prvi put moći vidjeti u Hrvatskoj. Djela religiozne tematike ovog autora na izložbu su posuđena iz velike zbirke moderne i suvremene umjetnosti pokojnog biskupa Đure Kokše, koja se inače čuva u crkvenim depoima u Zagrebu.
Nekada slavni slikar danas je zanemaren, malo poznat širokoj javnosti, a razlozi su ponajprije političke prirode. Podsjetimo da je riječ o umjetniku koji je zajedno s Ivanom Meštrovićem, svojim kumom i prijateljem, za dlaku izbjegao vješanje, s obzirom na to da su 1941. godine, bez ikakva dokaza, optuženi od NDH da su željeli emigrirati i svjedočiti protiv tadašnje vlasti. Radnici iz škverova
Kasnije je svoje političke stavove, često kontroverzne, iznosio u pisanoj riječi. Sve je to pridonijelo da se njegov opus, nažalost, u jednom trenutku prestao promatrati u umjetničkom kontekstu, a potom je potonuo u zaborav. Sto Kljakovićevih radova, koji su prvi put okupljeni na izložbi, trebali bi ispraviti ovu umjetničku nepravdu. Među njima su i pronicljivi prikazi radnika u industrijskim škverovima na Sušaku, studije i konačna izvedba Domagojevih strijelaca, motivi senjskih uskoka, robinja, ribara, aktova koji su stilski srodni njegovu prijatelju Meštroviću...
Izložba koja traje dva mjeseca prigoda je da se bolje upoznamo sa zanimljivim, a u dionicama i izvrsnim opusom Joze Kljakovića. Izvor: Jutarnji list
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved.  |
Kultura 
