|
Voditelju projekta Nenadu Fabijaniću ne osporavaju arhitektonsku karizmu, ali sumnjaju u njegovu urbanističku stručnost. Oštre polemike među zagrebačkim urbanistima izazvala je nedavno predstavljena urbanističko-arhitektonska studija “Integrirani grad”, vrijedna 550 milijuna eura, koja prema viziji autorskog tima Fabijanić/Koružnjak/Domić/Pološki/Braun/Knežević predviđa spuštanje željezničke pruge u centru pod zemlju duž sedam kilometara, čime se, uvjereni su njeni kreatori, oslobađa prostor za nove javne sadržaje, trgove i parkove, a time se napokon sjedinjuje sjeverni i južni dio metropole.
Studija koja promatra područje od Trga dr. Franje Tuđmana do Trga Krešimira Ćosića, uz smještanje pruge pod zemlju i uređenje Trga dr. Franje Tuđmana, predviđa i rušenje Doma sportova, te gradnju većeg i modernijeg sportskog objekta, kao i uklanjanje nekoliko zgrada i izgradnju novih objekata na Trgu Francuske Republike i u Ulici Republike Austrije.
Optužbe za krađu
A upravo su ti detalji studije najviše zasmetali pojedinim urbanistima koji se ne libe javno vrijeđati voditelja studije prof. Nenada Fabijanića i optuživati ga čak i za krađu, dok drugi, umjereniji, kritiziraju cijenu, način izrade i prometna rješenja koja autori nude.
Urbanist Dinko Milas teško je optužio Fabijanića za krađu ideje od tandema Auf-Franić/Silađin, prozvao ga za nemoral zbog načina na koji je dobio izradu studije od Grada i za nekompetentnost kod urbanističkih rješenja, jer Fabijanić je, kaže, arhitekt.
- Smeta mi moralnost kolege Fabijanića. Grad je dao goleme novce za studiju, a moglo se ići na međunarodni natječaj. U situaciji kada naša struka nema posla, izrada se daje jednom arhitektu bez natječaja. Fabijanić je galamio na Horvatinčića i podržavao Pravo na Grad, a sada, da bi ga se smirilo, Horvatinčić je dao lovu Bandiću da od njega naruče studiju. Teško gradu što ga planira ugledni arhitekt, ali teško gradu u kojem javne građevine projektira i gradi ugledni urbanist - oštar je Milas koji za Fabijanića kaže da je vrstan arhitekt, ali da o urbanizmu nema pojma.
Kritizira on i spuštanje pruge pod zemlju, rušenje Doma sportova i blok na Trgu Francuske Republike, kaže da nam ne treba ni metro, ali svoja alternativna rješenja nam ne želi predočiti.
Što s prugom?
- Hoću natječaj i ne mogu vam govoriti o svojoj autorskoj ideji - sumnjičav je.
Kritikama se pridružuje i Vera Petrinjak Šimek, ekonomistica koja je 30 godina radila u Zavodu za urbanizam, a zadnjih 15 godina aktivna je u civilnim udrugama, kao i u Skupštini kao nezavisna zastupnica.
- Pruga se ne treba spuštati pod zemlju jer je to ekonomski nerealan projekt. To su fantazmagorije. Toliko godina se gradilo iznad zemlje i što bi sada trebalo rušiti. Slažem se i s onima koji pokrerću peticiju da se ne ruše zgrade u bloku na Trgu Francuske Republike. Glupo je graditi zgradurinu u onom parku gdje se nalazi jedino dječje igrališta od Frankopanske do Črnomerca. Osim toga, predviđaju preveliku izgrađenost u bloku kod Kamenskog. Rade istu gustoću kao Horvatinčić - smatra Petrinjak Šimek.
I Boško Budisavljević, dugogodišnji gradski urbanist, sada u mirovini, kritizira studiju jer smatra da je nepotrebna.
- Ti ljudi nisu urbanisti nego rasni arhitekti, a to nisu ključni problemi grada. Treba prvo početi uređivati dvorišta u donjogradskim blokovima. Pruga je skup projekt i nije je nužno micati iz grada. Ključan problem je dovršavanje grada - kaže Budisavljević.
Zlatko Uzelac također misli da pruga uopće nije problem u razvoju grada.
- Pruga je prepreka isključivo u glavama projektanata, urbanista i političara, a sve ove godine štitila je grad od urbanističkog kaosa - kaže Uzelac.
Potpora studiji
S druge strane, postoje i podržavatelji studije, pa tako ugledni teoretičar urbanizma i arhitekture Tomislav Premerl smatra da je to izvrsna studija koja pokazuje da urbanizam nije potpuno mrtav.
- To je perfektna studija koja obuhvaća veliku cjelinu. Nakon 20 godina napokon se nešto pozitivno počelo događati u zagrebačkom urbanizmu. Velika je stvar što su se autori uhvatili u koštac s prugom koja 150 godina dijeli grad. Kritičarima koji kažu da je skupo poručujem da je najskuplje rješenje ono negativno - kaže Premerl.
Dinka Pavelić, predsjednica Odbora za prostorno uređenje Skupštine, smatra kako je pohvalno da se rade studije kao oblici promišljanja raznih tema u gradu.
- One mogu biti dobra podloga za raspravu o tome šta zapravo želimo ili ne želimo na nekom mjestu ili za neku situaciju, nikako kao konačna rješenja. Metoda ‘od pojedinačnog prema općem’, tj. da se od studije detalja može doći do rješenja cjeline svakako je intelektualno zanimljiva, ali ima smisla samo ako je prati i promišljanje općeg prema detalju - kaže Pavelić. Ističe da se na prugu ne mora nužno gledati kao na barijeru nego kao na priliku za građenje u njenom koridoru, te navodi primjere Berlina, Beča i Tokija kojima pruga u središtu nije bila prepreka za širenje grada.
Odgovor Snješke Knežević
Kritikom su se javile osobe koje imaju subjektivna opterećenja osobnim frustracijama, bilo da nisu realizirale vlastite projekte koji dotiču prostor obuhvaćen studijom, bilo da se, kao bivši ili sadašnji urbanisti, nisu ni suočile s problemom pruge niti predložile bilo kakvo rješenje u svom dugačkom radnom vijeku, dok se drugi oponenti nisu nikada ni bavili urbanističkim razvojem i problemima Zagreba te neodgovorno improviziraju. Svi se oni bave detaljima, ne razabiru osnovnu ideju i poruku, pa se tako pitaju o cijeni studije kao da je to jedina studija koju je Grad naručio; objeđuju voditelja studije, a nekima uopće nije do grada nego do političke borbe, što je legitimno, ali nema veze s problemom. O jeziku dosadašnjih ‘kritika’ da se ne govori, to je jezik ulice, placa, kafića, a ne stručni diskurs. Za razliku od ‘dežurnih urbanista’, samozvanih ili stvarnih, djelatnih ili penzioniranih, sa svih strana, iz akademske zajednice i građanstva slušamo pohvale i komplimente. To samo govori o zatrovanosti i nemeritornosti tog ‘aktivističkog’ ambijenta, a najviše o nedgovornosti prema javnoj riječi. Uostalom, studija će ubrzo biti predstavljena izvan Zagreba i Hrvatske, pa ćemo čuti što o njoj misli svijet.
Izvor: Jutarnji
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved.  |
Rasprava o tome kako i kada registrirati sve korisnike traje već neko vrijeme, i dok su službeni odgovori operatera mnogo blaži, neslužbeno tvrde da je riječ o velikim pritiscima OTC-a koji...
Dugoročna studija po prvi je put dokazala da mediteranska prehrana osobama koje pate od dijabetesa u kontroli šećera u krvi može pomoći više od lijekova.
