Novi Zagreb

Tijekom 2008. godine Hrvatska je bila na nogama zbog dizanja cijena hrane, posebice kruha i mlijeka kao osnovnih socijalnih artikala na koje su potrošači uvijek osjetljivi.

Pekari su tada rast cijena opravdavali iznimno visokom cijenom pšenice koja se otkupljivala za 1,5 kuna po kilogramu, rastom cijena nafte i svih drugih troškova. Danas nešto više od godinu dana od tih velikih potresa cijene pšenice i brašna niže su 40 posto, dogodio se i veliki pad cijena naftnih derivata, no cijene kruha za krajnjeg kupca u trgovini nisu se snizile.

Cijene su zamrznute i za sada ih pekari nemaju namjeru snižavati, iako im je prodaja, posebice u dijelu skupljih vrsta kruha, drastično počela padati. Komentar pekara o tome zbog čega pad cijena sirovina - pšenice i brašna nije pratilo i sniženje cijena kruha i peciva, jučer nismo uspjeli dobiti.

Pojedini od njih koje smo kontaktirali samo su rekli da nema prostora za snižavanje cijena, kao i to da niže cijene pšenice i brašna idu na ruku malim pekarima koji brašno kupuju na dnevnoj bazi, a ne kao oni jednom godišnje. Dok su prije godinu dana skupu pšenicu isticali kao važan faktor u izradi cijene, danas tvrde da brašno čini samo 30 posto troška u formiranju konačne cijene.

U Žitozajednici, poslovnom udruženju mlinsko-pekarske industrije, neslužbeno nam je rečeno da industrija za sada ne planira snižavati, ali ni podizati cijene. Sadašnji status quo objasnili su činjenicom da su pekari u 2008. godini nagomilali velike gubitke zbog visokih cijena otkupa pšenice, pa zbog toga danas nisu u mogućnosti snižavati svoje cijene. Pekari ove godine “peglaju” gubitke iz prošle godine, rekao je jedan poljoprivredni stručnjak. Ilustracije radi, kilogram brašna (T550 glatko), osnovne sirovine u proizvodnji kruha, prošle je godine u studenom koštao 2,35 kuna, dok mu je cijena ove godine 1,53 kune.

Za razliku od pekara koji još uvijek ne snižavaju cijene, ostatak prehrambene, ali i drugih industrija koje su izložene snažnoj konkurenciji pod pritiskom pada kupovne moći i potrošnje brzo se prilagodio novim okolnostima i ruši cijene. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u studenom u odnosu na isti mjesec prošle godine pale cijene hrane, pokućstva, informatičke opreme i odjeće, dok su cijene usluga, posebice onih koje diktiraju tvrtke u državnom vlasništvu, povećane unatoč padu kupovne moći i sve nižem standardu.

Stručnjaci kažu da je rast nekih cijena usluga uvjetovan prilagodbom hrvatskih cijena onima u EU, primjerice plina ili medicinskih usluga.

• 19/12/2009 16:58 - Slovenija pogazila obećanje – i dalje blokira ulazak RH u EU
• 19/12/2009 16:47 - Jurčić: Bit ću Bandićev savjetnik
• 18/12/2009 11:58 - Naplaćuju parking prekriven snijegom
• 18/12/2009 11:32 - Kod naleta obvezno zvati policiju i tražiti odštetu
• 18/12/2009 11:31 - Prvim kupcima najbolja božićna drvca, za Badnjak - što ostane

• 17/12/2009 12:33 - Ante Tomić: Ovakav trijumf volje ne viđa se svaki dan
• 17/12/2009 12:23 - Gradski promet »preživio« padaline
• 17/12/2009 12:17 - Djecu čekaju Djedamrazija i najveći lunapark u zemlji
• 16/12/2009 12:17 - Na ledu najčešće ozljede palčanih kosti i gležnjeva
• 16/12/2009 12:14 - Natalitet se iz godine u godinu povećava

Komentari (0)

Komentar
Ime
Email
Upišite prikazane znakove
	Dodaj konetar