|
 Hrvatske željeznice planiraju nakon 30 godina obustave ponovno krenuti u izgradnju 14 i pol kilometara nove suvremene željezničke pruge od Podsuseda do Samobora i Bregane. Na toj dionici brzina vožnje povećala bi se na 120 kilometara na sat što bi omogućilo putovanje vlakom iz Samobora do Zagreba za manje od 30 minuta pa bi stanovnici tog dijela županije konačno bili na primjeren i jeftiniji način povezani s metropolom.
Za razliku od prijašnje pruge koja je išla do bivšeg kolodvora u Ulici Božidara Adžije na Trešnjevci, nova pruga će se u Podsusedu spajati na onu koja vodi prema Zaprešiću pa će vlakovi spajati Breganu i Samobor sa samim Glavnim kolodvorom. Do sada je izrađen idejni projekt na osnovu kojeg je još u travnju prošle godine dobivena i lokacijska dozvola. »U tijeku je izrada glavnih projekata, a njihov završetak očekuje se do kraja ove godine.
Dobivanje svih potrebnih dozvola i izrada izvedbenih projekata očekuje se tijekom 2011. godine«, kazala je glasnogovornica HŽ-a Vlatka Škorić. Dodala je da je tijekom projektiranja došlo do izmjena prvotne trase pa se tako projekt mjenjao zbog novog mosta preko rijeke Save u Podsusedu koji će se graditi paralelno s postojećim, a morat će se rekonstruirati i kolodvor u Podsusedu.
»Pruga se planira graditi u dvije faze. Prva faza izgradnje uključuje izgradnju jednokolosiječne pruge od Podsuseda do kolodvora Perivoj u predgrađu naselja Bregane«, objasnila je Škorić. Dodala je da će pruga dalje ići više-manje starom trasom osim kod Strmca i Svete Nedelje.
»Ukupno će na pruzi biti izgrađeno ili obnovljeno 12 stajališta i kolodvora i to kolodvori Podsused Tvornica, Orešje kolodvor Domaslovecte stajališta Goljak, Podsused, Bestovje, stajalište Strmec, Sveta Nedelja, stajalište Sajmište, kolodvor Samobor, stajalište Šmidhen i kolodvor Perivoj«, najavila je Škorić.
U drugoj fazi planira se izgradnja drugog kolosijeka te produljenje pruge do Bregane uz izgradnju dvaju stajališta Klokočevec i kolodvora Bregana.
»Na svim stajalištima biti će izvedeni peroni duljine 160 metara i visine 55 cm s odgovarajućim nadstrešnicama. Sva stajališta imat će ugrađena dizala i rampe za osobe smanjenje pokretljivosti te primjereno opremljena odgovarajućom urbanom opremom, što će sve omogućiti visoku razinu sigurnosti i kvalitete prijevoza«, najavila je Škorić.
Svi željezničko cestovni prijelazi na pruzi biti će ili denivelirani izgradnjom pothodnika i nathodnika ili osigurani u skladu s propisima. Uzduž pruge predviđena je i biciklistička staza.
Izgradnja željezničke pruge Podsused - Samobor - Bregana predviđena je Nacionalnim programom željezničke infrastrukture, a procijenjeno je da bi se u I fazu izgradnje pruge trebalo uložiti oko 65 milijuna eura. Projekt se planira financirati sredstvima europskih fondova i to u sklopu Operativnog programa za promet za razdoblje 2012.-2013. godine. Njegova realizacija je planirana u periodu od polovine 2013. do polovine 2015. godine.
Oko 67 posto putnika koristilo bi željeznicu
Iz Hrvatskih željeznica kazali su da gradske i prigradske željezničke linije svakodnevno na području grada Zagreba koristi oko 65.000 putnika na dan (radnim danom). Najviše se koriste linije Sesvete - Zagreb i Zaprešić - Zagreb gdje je najveća frekvencija putnika. Izgradnjom pruge Podsused - Samobor - Bregana Hrvatske željeznice još bi se aktivnije uključile u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza grada Zagreba. »Očekuje se da će željeznica preuzeti veliki broj putnika koji putuju na toj relaciji, u prvom redu putnika koji žive u gradu Samoboru i Sv. Nedjelji, te okolnim gravitirajućim područjima, a rade ili pohađaju obrazovne ustanove u Zagrebu«, kazala je Škorić. Inače između Samobora i Zagreba u oba smjera ukupno u autobusnom prometu putuje oko 24 000 putnika na dan, a automobilom ukupno na dan na toj relaciji putuje oko 22 000 putnika, odnosno ukupno oko 46 000 ljudi.
Investicijskom studijom utvrđeno je da bi oko 67 posto svih putnika na toj relaciji koristilo željeznicu, da je ima, a to bi prema prognozama iz investicijske studije značilo da bi od oko prognoziranih 50 000 putnika na toj relaciji željeznica mogla preuzeti oko 40 000 putnika.
Zbog malog interesa putnika tračnice otišle u staro željezo
Popularni Samoborček koji je vozio na relaciji Zagreb - Samobor pod ingerencijom Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) prestao je voziti 31. prosinca 1979. godine. Vlak je ukinut zbog smanjivanja broja putnika zbog sve veće konkurencije cestovnih prijevoznika, zastarjelosti tehničkih rješenja na pruzi, te zbog urušavanja podsusedskog mosta preko kojeg je prolazila uskotračna željeznička pruga. Nakon što su vlakovi prestali voziti te zarastanja pruge u korov, željezne tračnice i drvene grede otišle su u staro željezo i »potrebe« okolnih stanovnika. Ukupna dužina pruge (Zagreb-Samobor) bila je 19 kilometara. »Samoborček« je počeo voziti 16. siječnja 1901. godine. Budući da je Samobor jedno od najstarijih turističkih mjesta brojni Zagrepčani ondje su na odmor odlazili vlakom u otvorenim (ljetnim) vagonima. Sredinom šezdestih godina zbog porast broja kamiona te pada transporta željeznici te udaljenih perona u Zagrebu kada su putnici zbog jednostavnosti i jeftinijeg puta počeli koristiti autobuse, trasa je postala nerentabilna. Stoga je odlučeno da se »Samoborček« kao nerentabilan ukine pa je 31. prosinca 1979. u 20:40 na put krenuo poslijednji vlak. Jedan aluminijski vlak razrezan je i danas leži na Ranžirnom kolodvoru u Zagrebu, dok je dio starih putničkih vagona iskorišten za šupe i kokošinjce stanovnika koji su ih razgrabili. Izvor: novi-zagreb.hr
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved.  |
Zanimljivosti 
