| Fakulteti protiv Zakona: Ne damo novac od školarina! |
| 09.11.2010, | |
|
Za njih nema krize Rekorder je Ekonomski fakultet u Zagrebu koji je, uz nešto više od 60 milijuna proračunskih kuna, uprihodio dodatnih 95 milijuna, od čega oko osam milijuna na račun školarina. Poduzetnima su se pokazali i na Ekonomiji u Splitu kojoj je država dala oko 22 milijuna kuna, a na školarinama i projektima fakultet je zaradio još 25 milijuna. – Svaku kunu koju student uplati potrošimo isključivo u procesu, odnosno za napor nastavnika koji rade daleko više od zakonom propisane norme. Vi morate znati da mi imamo oko 3800 studenata, a samo 86 nastavnika. Neki drugi fakulteti u našem okruženju s istim brojem studenata imaju dvostruko više nastavnika i samim time od države dobiju dvostruko više novca iz proračuna. Stanje treba ozbiljnije sagledati – kaže Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu. – Ali ako je državi – dodaje – u interesu da nam smanji broj studenata, neka to kaže. Bit ćemo gospoda Ništa manje ogorčen nije ni Željko Potočnjak, dekan Prava u Zagrebu, fakulteta koji se u posljednje vrijeme spominje kao kolovođa borbe protiv novog Zakona o sveučilištu. – To je najobičniji mobing. Kada kažete da se s nečim ne slažete, odmah vas pokušaju diskreditirati. Nas sada pokušavaju izolirati i izložiti posebnom pritisku. Nekorektno je da se s podacima različitih revizija izlazi u vrijeme predlaganja novog zakona. To je krajnje neprimjeren pritisak na fakultete. Revizija je kod nas već dva mjeseca i traži se način da nas se prisili da šaptom padnemo i da prihvatimo promjene s kojima se ne slažemo – oštar je Potočnjak. Da se neki dekani osjećaju "ucijenjeni", potvrđuju i glasine koje se ovih dana šire sveučilištem i prema kojima je Ministarstvo obrazovanja priprijetilo izvlačenjem "prljavog veša" ne podupre li se novi zakon. U početku, kaže naš izvor, dekani nisu te prijetnje shvaćali previše ozbiljno. No stvari su se promijenile nakon što je u javnosti završila priča o netransparentnom trošenju novca na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Podjela na "stručnjake" i "derače" S obzirom na novac koji dobiju od države i onaj koji sami zarade, fakultete se etiketiralo na "stručnjake" i na "derače". Prvi su oni koji osim novca što ga dobiju od države zarade dosta, sudjelujući u različitim projektima i surađujući s gospodarstvom. Među takvima su zagrebački Kineziološki, Šumarski, Prometni i Građevinski fakultet te Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu. U onu drugu skupinu, "derače" koji znatan novac dobiju od školarina, idu uglavnom ekonomski fakulteti, ali i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu te Pravni i Pomorski fakultet u Splitu. Na školarinama ti fakulteti zarade od 17 do 22 posto ukupnog iznosa vlastitih prihoda. Nisu svi fakulteti manipulirali školarinama I sami dekani pojedinih fakulteta priznaju da su neki od njihovih kolega manipulirali prihodima i umjesto podizanja studentskog standarda novac usmjeravali u vlastite honorare, putovanja, reprezentaciju... – Mi to nismo nikad radili, ali postoje indicije da neki jesu, ali takvih nije velik broj. Nije korektno da se galama podigla na sve fakultete. Ima onih, a među njima je i naš, koji su ulagali u studente i njihove potrebe – upozorava bivši dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. Izvor Grubišić. – Treba uvesti red, to potpisujem odmah, ali pritom se ne smije zaboraviti da novoponuđena zakonska rješenja imaju niz nedostataka – kaže Grubišić. I dekan Prava u Zagrebu Željko Potočnjak upozorava na činjenicu da novi zakon gura politiku na sveučilišta. Fuchs: Izmjene Zakona donijeli smo po uzoru na članice EU Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs jučer je na prvoj sjednici Rektorskoga zbora u ovoj akademskoj godini održanoj u Osijeku s rektorima hrvatskih sveučilišta raspravljao o nacrtima prijedloga Zakona o sveučilištima, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. – Bilo je burnih odbacivanja da ništa ne valja, a dolazila su od određenih skupina. Vjerujem da oni nisu ništa pomno proučili niti znaju što se tim zakonima predlaže. Ovo je primjeren i konstruktivan akademski način komuniciranja, za razliku od nekih prijašnjih. Bez obzira na sve, najiskrenije zahvaljujem svima koji su davali komentare. Dosad smo dobili više od tisuću vrlo jasnih i konkretnih komentara koje će stručne službe Ministarstva analizirati i grupirati. Kad to bude gotovo, u suradnji s akademskom zajednicom prirediti ćemo drugi nacrt zakona – kazao je Fuchs. Dodao je kako ne stoji da se na izmjenama ovih zakona zarađuju politički bodovi. – Oni nisu nikakva opasnost za otvaranje nekakvih pregovaračkih pozicija ili poglavlja. Neprimjereno je da na tome zarađujemo političke bodove – tvrdi ministar obrazovanja. Kaže kako izmjene nisu rađene napamet već po uzoru na brojne svjetske države i članice Europske unije. – Intencija prijedloga zakona nije bila nipošto da politika uđe u sveučilište, nego da se postavi vrlo odgovorna pozicija vodećih ljudi sveučilišta i instituta radi korištenja, tj. upotrebe javnih financijskih sredstava – dodao je. Izvor: Večernji Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Komentari (0)
![]() Napišite komentar
Copyright 2007. All Rights Reserved. |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
|
Zagreb, Croatia
|
|||||||
![]() |
|
||||||
|
![]() W
|
||||||
| Detaljno | |||||||
| I prepaid kartice morat će se registrirati, odzvonilo anonimnosti + Više | Mediteranska hrana bolja je za kontrolu šećera nego lijekovi + Više |
Još novosti
| |
Prijavite se na naš newsletter i primajte novosti direktno u Vaš inbox!