|
 Grad Zagreb je jedan od čišćih europskih gradova, no ipak ekološka osviještenost u njemu nije na zavidnoj razini. Postoje tek minimalni pomaci u zbrinjavanju reciklažnog i opasnog otpada. Projekti primarne reciklaže i izdvajanja štetnog otpada u Zagrebu tek su manji dio Cjelovitog sustava gospodarenja. Ipak postoji određeni pomak u pranju ulica koje se obavlja isključivo tehnološkom vodom, a ne onom pitkom iz vodovoda.
Dok u Čistoći brinu o očuvanju pitke vode, Zagrepčani bi se trebali zapitati kakvu vodu doista piju. Sve češće građani ostaju zaprepašteni ispitivanjima kvalitete pitke vode, a turisti bi mogli ostati neugodno iznenađeni čistoćom ulica kojima prolaze. Naime, na zagrebačkim ulicama smeće je uočljivije ljeti nego inače i to zbog ljetnog režima odvoza smeća. Ipak, otpad nije ključni problem grada, već promet koji sve više onečišćuje zrak.
Reciklažna dvorišta i zeleni otoci
Zasad postoji 6 000 spremnika i posuda za reciklirani otpad, smještenih na javnim površinama, u kojima se odvojeno mogu prikupljati papir, staklo, PET i metalna ambalaža, stare baterije i biootpad. No u Zagrebu postoje tek četiri reciklažna dvorišta za prikupljanje više vrsta otpada iz kućanstva što je za milijunski grad uistinu malo. Građani bez naknade otpad mogu odložiti i u zelene otoke, kojih je također tek četiri. Tako postoje spremnici za papir, karton, plastiku, metalnu ambalažu, stiropor, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, ravno staklo, PET – boce, PE – folije, limenke, stare lijekove, otpadne gume bez naplatka (do 4 komada), metalni glomazni otpad, elektronički otpad, glomazni otpad, akumulatore, fluorescentne cijevi te zeleni otpad.
Malo je onih koji će umjesto u kontejnere ispred zgrada vrijeme potrošiti na odlazak do reciklažnih spremnika. Zbog toga je u Zagrebu pokrenut novi projekt koji bi trebao unaprijediti recikliranje otpada.
- S ciljem razvoja sustava odvojenog skupljanja korisnog otpada, koji između ostalog, uključuje i odvojeno skupljanje plastike, podružnica Čistoća je pripremila pilot-projekt Poboljšanje cjelovitog gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu. U tom kontekstu, nabavljeno je 4.500 kontejnera od 1100 litara, 6.700 posuda od 120 litara i 240 litara i 8.500 posuda od 10 litara te ostale opreme u vrijednosti od 10.740.300,00 kn bez PDV-a (od toga 400 posuda od 240 litara i 1500 spremnika od 1100 litara za skupljanje plastike u vrijednosti od 2.635.000,00 kn). Odmah po isporuci spremnika započinje se s provedbom projekta - stoji u priopćenju Marka Melčića, voditelja podružnice Čistoća.
Pranje javnih površina u Zagrebu
Osim odvoza i zbrinjavanja otpada, Čistoća pranjem javno-prometnih površina održava čistoću na ulicama. Radnici Čistoće zaduženi su za oko 80% ukupnih gradskih javno-prometnih površina. Osim trgova i cesta u svom radu na održavanju javno prometnih površina, imaju i prolaze u pješačkoj zoni, pješačke pothodnike i javne stube. Učestalost čišćenja i pranja ulica, odvija se prema Programu rada, koji donosi Gradska skupština jednom tjedno, tri puta tjedno i dva puta mjesečno. Zanimljivo je da iako smo često uvjereni da se trgovi češće čiste, njihovo pranje je jednako učestalo kao i kad je riječ o ulicama. Pranje javno-prometnih površina odvija se u prvoj i trećoj smjeni, dakle uvijek noću.
- Prema programu se dnevno pranje vrši pomoću devet autocisterni u prvoj smjeni i 11 autocisterni u trećoj smjeni, a pranje se vrši samo tehnološkom vodom iz tehnoloških bunara- kazao nam je Branko Pintarić, pomoćnik voditelja Čistoće.
Podsjetimo, 2006. godine Čistoća je pustila u pogon prvo izvorište tehnološke vode za pranje zagrebačkih ulica. Ta investicija napravljena je kako bi se sačuvala zdrava pitka voda u zagrebačkom vodoopskrbnom sustavu, te zbog određene uštede obzirom na višestruko nižu cijenu. Pranje gradskih površina obavlja se tijekom cijele godine, izuzev u zimskim uvjetima, kada radnici Čistoće čiste snijeg na gradskim površinama.
- Na pranju javno prometnih površina u gradu svakodnevno radi 40 perača ulica, a dnevno se potroši cca 800 do 850 metara kubnih- izjavio je Pintarić.
Zbrinjavanje otpada ljeti
Zagrebačka Čistoća ovog ljeta provodi pilot-projekt odvoza otpada dva puta tjedno, a on je već na samom početku naišao na nezadovoljstvo građana. Ovaj projekt podrazumijeva smanjenje broja odvoza smeća iz kućanstava s tri na dva puta tjedno. Projekt rjeđeg odvoza otpada trajat će do 31. kolovoza, a temelji se na ideji da će većina Zagrepčana otputovati na odmor izvan grada.
Tako su se dijelovi Zagreba, naročito na područjima s ugostiteljskim objektima, našli zatrpani smećem. Ovaj projekt stvoren je kao namjera Čistoće, a i Zagrebačkoga holdinga, da se racionaliziraju troškovi odvoza otpada. Građani ne bi trebali trpjeti veću štetu jer Holding računa na to da će se zbog odlaska na godišnje odmore odlagati manje količine smeća, tvrde u Čistoći. Međutim, Zagrepčani očito nisu otputovali u većem broju jer su se mnogi požalili na pune kontejnere u svojim naseljima.
Većina građana dobro je informirana o projektu koji će trajati do kraja ljeta, no nisu baš svi uvjereni da se radi o dobroj ideji. Naime, ako smeće ikad predstavlja veliki problem, predstavlja ga za vrijeme ljetnih vrućina, smatraju građani. Osim na ljetne vrućine, potrebno je računati i na veći dolazak stranih turista u Zagreb. Bilo bi zaista nepopravljivo da im glavni hrvatski grad ostane u ružnom i smrdljivom sjećanju.
Dok sa čistoćom zagrebačkih ulica ima tek nekoliko problema, malo više ima ih u prometu, te u čistoći zraka i vode.
Promet i onečišćenje zraka
Naime, prema podacima zagrebačke mreže za praćenje kakvoće zraka, najveća su onečišćenja zraka na području mjerne postaje na Ksaverskoj cesti gdje je zabilježena najveća koncentracija ozona, dušikovog dioksida, dima, sumporovog dioksida, taložnih tvari i metala. Na mjernim postajama na Prilazu Baruna Filipovića, Peščenice i Đorđićeve ulice zrak je umjereno onečišćen, dok je u Susedgradu najmanje onečišćen. Gledajući europski prosjek Zagreb ipak spada među čišće gradove kada je u pitanju kakvoća zraka. No pitanje je koliko će dugo to moći potvrđivati Zagrepčani jer gradski promet postaje sve veći problem. Automobili su i dalje glavni zagađivači zraka, a njihov broj se svakodnevno povećava. Taj se problem nastoji riješiti jačanjem javnog gradskog prijevoza, organizacijom parkirališta za osobna vozila i izgradnjom javnih garaža te uređenjem biciklističkih staza. Broj parkirališnih mjesta je još uvijek premali a podzemnih garaža gotovo da i nema na rubnim dijelovima grada. S duge pak strane Zagrepčani koliko mogu izbjegavaju vožnju gradskim prijevozom, naročito u ljetnim mjesecima kada je broj linija znatno smanjen te se zbog radova na tračnicama trase vožnje tramvaja stalno mijenjaju. Jedini pozitivan pomak u dosadašnje vrijeme ostvaren je projektom Civitas Elan kojeg je pokrenuo grad. Cilj projekta je promicanje biciklizma i učinkovitijeg i čistijeg javnog prijevoza.
Veliki problem koji se javlja kod gustog prometa i onečišćenja zraka je i crnjenje fasada. U Zagrebu je oronulosti fasada i njihovoj estetskoj neprivlačnosti značajno pridonijela i industrija. No, glavni izvor opasnosti postali su ispušni plinovi automobila. Crnjenje fasada, posebice na povijesnim spomenicima, prisutno je i u samom centru grada pa postoji pitanje zašto se garaže grade u blizini gradske jezgre. Osnovni uzrok velikih prometnih problema u gradu mogao bi predstavljati i podatak da je na Gornjem gradu smješteno čak 14,6% ureda uprave i pravosuđa (u Donjem gradu samo 2,1%), dok je čak 13,3% tzv. kulturnih ustanova također smješteno na Gornjem gradu (u Donjem gradu samo 1,7%).
Što se tiče voda, Zagreb je imao ukupno 55 iznenadnih onečišćenja voda po slivovima u posljednjih pet godina, pokazuju podaci Hrvatskih voda. Kada se mjerila zdravstvena ispravnost vode za piće iz javnih vodoopskrbnih objekata, od 2 253 uzoraka koji su kemijski pregledani, utvrđeno je da je na području grada Zagreba i Zagrebačke županije neispravno njih 46. Što se tiče mikrobiološke analize, tu je situacija još bolja jer su pronađena tri neispravna uzorka.
Moguće je da su se onečišćenja u posljednje vrijeme povećala no trenutno nema aktualnih podataka i provedenih analiza o vodama u Zagrebu. Ipak moramo se podsjetiti slučaja na Vrbanima kada građani zbog onečišćenja vodu nisu mogli piti nekoliko tjedana. Taj problem pojavio se i prošli mjesec u zagrebačkom naselju Špansko, gdje je Zavod za javno zdravstvo stanarima ulica Stjepana Majora, Vladimira Gotovca i 150. brigade preporučio da vodu zbog onečišćenja ne piju.
Tada je u tamošnjoj vodi pronađena visoka količina mineralnih ulja. Izvor: Dalje.com
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved.  |
Rasprava o tome kako i kada registrirati sve korisnike traje već neko vrijeme, i dok su službeni odgovori operatera mnogo blaži, neslužbeno tvrde da je riječ o velikim pritiscima OTC-a koji...
Dugoročna studija po prvi je put dokazala da mediteranska prehrana osobama koje pate od dijabetesa u kontroli šećera u krvi može pomoći više od lijekova.
