| 'Istina je! U hrvatskim mesnicama meso staro 10 i više godina' |
| 29.08.2010, | |
|
Da, u Hrvatskoj se prodaje meso zamrznuto deset i više godina - ispričao je jučer za Jutarnji list Stipan Bilić, direktor konditorske tvrtke Kondina, dugogodišnji direktor HUP-ova sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, nakon što je jedan bivši radnik mesnog pogona na HTV-u prvi pokrenuo novu veliku aferu u Hrvatskoj. Bilić kaže kako je to velik hrvatski problem, a njegovu priču potvrđuje i jedan iskusni veterinarski inspektor (podaci poznati redakciji). Hrana koja bi na Zapadu, slažu se, morala biti uništena uvozi se i prodaje u Hrvatskoj. Dio proizvođača i trgovaca prodaje meso zamrznuto prije više godina, ali nije navedena godina pakiranja pa se prodaje po cijeni kao da je zamrznuto jučer. Što je još skandaloznije, drugi dio proizvođača kupuje staro, jeftino zamrznuto meso, raspakirava ga i prodaje kao svježe po cijeni kao da je životinja jučer zaklana. Treće, staro zamrznuto meso često se odmrzava te koristi za proizvodnju kobasica, hrenovki, pašteta i ostalih mesnih prerađevina. Zbog toga potrošač nikada ne može biti siguran što jede, odnosno kada je životinja zapravo zaklana, a kada obrađena. Nitko od proizvođača nije dužan, prema hrvatskim zakonima, ali i zakonima Europske Unije, navesti godinu klanja, pakiranja i zamrzavanja. Jedino što moraju navesti je preporučeni rok trajanja. Kod smrznutog mesa rok iznosi oko 12 mjeseci, a kod svježega tri dana. Ni jedan kupac ne može biti siguran, kada uđe u trgovinu ili mesnicu, u to koliko je staro meso koje želi kupiti. Svinjske polovice Nikoga u državi za to nije briga. Ministarstva i inspektorati ponavljaju samo jedno: po zakonu proizvođač nije dužan navesti kad je zapakirano meso jer duboko smrznuto meso nema rok trajanja. I, drugo, nije opasno za zdravlje pod uvjetom da je prilikom smrzavanja meso bilo svježe i zdravstveno ispravno. Ravnatelj Hrvatske veterinarske inspekcije Gordan Jerbić decidirano tvrdi da je na policama hrvatskih trgovina meso staro najviše dvije godine, a i u tim se slučajevima radi isključivo o divljači. - U svojoj dugogodišnjoj praksi nikada nisam doživio da se svinjske polovice duboko zamrzavaju. Drugo, navodno je riječ o mesu iz Brazila, što je također nemoguće jer Hrvatska posljednjih 15 godina ima zabranu uvoza mesa iz Brazila, kao i EU - kaže Jerbić. Koga briga u Gvatemali? Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, već godinama tvrdi da su hrvatski građani žrtve i pokusni kunići svjetskih i domaćih trgovačkih lobija. - Mi smo od ministra Čobankovića i ministra Popijača tražili da nam odgovore tko je taj koji odobrava uvoz hrane. Zanimalo nas je tko je odgovoran za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost mesa i druge hrane. Dobili smo zapanjujuć odgovor: za kvalitetu hrane odgovara proizvođač. To znači da netko u Gvatemali, Obali Bjelokosti ili Argentini odgovara za kvalitetu i ispravnost hrane koju jedu hrvatski građani!? Kod nas se samo uzme nekakav bris i odnese na kontrolu da bi se vidjelo je li meso pokvareno. Ali kakve je kvalitete to meso i je li cijena tog mesa sukladna kvaliteti, to nikoga ne zanima. Zašto? Zato što država pogoduje našim i stranim trgovačkim lobijima. Kada bi se uvele sve mjere kontrole hrane, onda bi se pokazalo da je to meso najgore moguće kvalitete i tada bi naši seljaci mogli dići cijene svojega mesa. Međutim, onda bi se srozao standard građana, a to našim političarima i tajkunima ne paše. A nitko se ne pita što time država radi našim građanima, pogotovo djeci. Sve su češće alergije, karcinomi i druge bolesti. Bio bih sretan da me netko iz Vlade demantira - tvrdi Grivičić. No, problem ne vidi ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji se jučer obrušio na novinare ponavljajući da “zamrznuto meso nema rok trajanja”. - Postavljate mi pitanje gdje ću ja ispasti budala, ali poanta je da naši objekti imaju odobrenja za izvoz u EU, naši objekti imaju odobrenja za izlaz u SAD te izvoze i na ta prodručja, a neki imaju čak odobrenja za izvoz u NATO - izjavio je ministar za HTV. Higijenski paket Ravnatelj Hrvatskog toksikološkog zavoda Franjo Plavšić podsjeća na slučaj otprije nekoliko godina, kada su istraživači iz leda iskopali dvadeset-trideset tisuća godina staru lešinu mamuta te napravili ručak. - Sve ovisi o temperaturi. Ako je meso duboko smrznuto, i bakterije su smrznute pa ne može doći do raspadanja. Jedina je mogućnost da se u prodaji nađe pokvareno smrznuto meso ako se prije smrzavanja ne uskladišti kako treba nego ostavi na otvorenom, pa iz njega ispari voda - ustvrdio je Plavšić. Neslužbeno se među veterinarima može čuti kako su problemi s mesom počeli 2007., kada je usklađen “higijenski paket” prehrambenih propisa s EU pa veterinarski inspektor više ne mora biti u pogonu za vrijeme proizvodnje.
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Komentari (0)
![]() Napišite komentar
Copyright 2007. All Rights Reserved. |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
|
Zagreb, Croatia
|
|||||||
![]() |
|
||||||
|
![]() SW
|
||||||
| Detaljno | |||||||
| I prepaid kartice morat će se registrirati, odzvonilo anonimnosti + Više | Mediteranska hrana bolja je za kontrolu šećera nego lijekovi + Više |
Još novosti
| |
Prijavite se na naš newsletter i primajte novosti direktno u Vaš inbox!