| ‘Mimara je ružičasti slon u sobi, mora van' |
| 06.02.2010, | |
|
Lady Jadranka Beresford Pierce poznata je kao promotor hrvatske umjetnosti. U svom novom pothvatu pozvala je vodeće britanske povjesničare i kunsthistoričare da pišu o Hrvatskoj u knjizi “Croatia: Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage”, nakladnika Frances Lincoln Limiteda (u Hrvatskoj je promovira Algoritam). Jutarnji je prvi imao prilike pročitati ovu knjigu, koja je daleko od uobičajenih turističkih prikaza pojedine zemlje. U knjizi su okupljene najveće zvijezde svoga područja. Na ideju o projektu gospođa Beresford Pierce došla je nakon što je 1994. pročitala knjigu profesora Johna Halea “Europska civilizacija u doba renesanse”, u kojoj nije bilo ni retka o Hrvatskoj. Iz toga je shvatila kako englesko govorno područje uopće nije upoznato s dometima hrvatske renesanse. Bilo je to u isto vrijeme kada je kod nas danas pokojni profesor Radovan Ivančević upravo slavio Jurja Dalmatinca i hrvatsku renesansu stavljao na europski pijedestal. Propust u Londonu Često ignoriranje u dominantnom, zapadnom pogledu na svijet odlučila je premostiti knjigom u koju bi uključila vodeće britanske stručnjake za pojedina područja. Škot Sir Timothy Clifford, direktor Škotskih nacionalnih muzeja, otkrio je tako nedostatak na međunarodnoj izložbi “Lica renesanse” u Nacionalnoj galeriji u Londonu: na izložbi je trebao biti i portret biskupa Tommasa Nigrisa iz Splita s potpisom Lorenza Lotta. Nakon što knjiga stigne na tržište, teško je reći u čemu će publika više uživati: u arheološkim otkrićima iz pera slavnog J. J. Wilkesa ili sjajnom i duhovitom putopisu po Slavoniji Marcusa Bineya. U knjizi britanski autori uživaju podjednako u otkrivanju Dioklecijanove palače, Klovića, Meštrovića ili Bukovca. Međutim, jedna je mrlja na cijeloj priči o Hrvatskoj. Brian Sewell, koji je često boravio u Zagrebu, piše priču o zagrebačkim muzejima. Sewell piše kako je, dok je obilazio muzej Mimara, u svakoj prostoriji pronašao najmanje jednu krivu atribuciju. Nadalje, navodi da posjeduje i osobno znanje o zbirci, kao i brojne neobjavljene informacije koje bacaju sjenu na zbirku. Sumnjiva vrijednost “Mimara i njegov muzej su, da koristim vulgarni idiom, ružičasti slonovi u sobi, i želim to reći i izbaciti ih van”, kaže Sewell koji je, navodi, pri prvom posjetu otišao zbunjen iz Hrvatske jer je vrijednost cijele zbirke procijenjena na samo tri milijuna funti, unatoč spomenima Velasqueza, Rubensa, Caravaggia... Sewellova slava je neosporna, ali u Britaniji ga smatraju i staromodnim kritičarom, podsmjehujući mu se jer ne poznaje a oštro napada suvremenu umjetnost. Možda ne razumije suvremenu, ali razumije umjetnost koja se nalazi u Mimari. Je li Sewellova priča o slonu u sobi o kojemu nitko ne želi govoriti, napokon poticaj da se o tom slonu progovori? Izvor: Jutarnji
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Komentari (0)
![]() Napišite komentar
Copyright 2007. All Rights Reserved. |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
|
Zagreb, Croatia
|
|||||||
![]() |
|
||||||
|
![]() E
|
||||||
| Detaljno | |||||||
| I prepaid kartice morat će se registrirati, odzvonilo anonimnosti + Više | Mediteranska hrana bolja je za kontrolu šećera nego lijekovi + Više |
Još novosti
| |
Prijavite se na naš newsletter i primajte novosti direktno u Vaš inbox!