|
Ulaganje u obitelj je ulaganje u Hrvatsku. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, koja je rezultirala trima teškim rebalansima proračuna, te štednji i odricanju, novac za rodiljne i roditeljske naknade te za doplatak za djecu nije smanjen ni za kunu, a riječ je o iznosu većem od četiri milijarde kuna
U proračunu za iduću godinu planirano je da se novac za rodiljne, odnosno roditeljske naknade poveća za 100 milijuna kuna, kazala je premijerka Jadranka Kosor otvarajući novo rodilište u Splitu i dodala da to znači da će se ukupna izdvajanja povećati na 1,1 milijardu kuna. Razlog za to povećanje su optimistične prognoze za 2010. godinu kada je riječ o demografskoj slici Hrvatske. Zadnjih se godina, naime, povećavao broj rođene djece, a u prvih devet mjeseci ove godine rođeno je 823 djece više u odnosu na isto razdoblje lani. Štoviše, ovogodišnji je rujan prvi put u zadnjih nekoliko godina završio većim broj rođenih u odnosu na umrle. Vlada poticanju populacijske politike pristupa vrlo ozbiljno, tretirajući je kao prvorazredno gospodarsko i političko pitanje pa unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, koja je rezultirala trima teškim rebalansima proračuna, te štednji i odricanju, novac za rodiljne i roditeljske naknade te za doplatak za djecu nije smanjen ni za kunu. Podsjetimo, riječ je o iznosu većem od četiri milijarde kuna. Uostalom, još prije nego što je donesen i usvojen proračun za 2010. godinu premijerka Kosor isticala je da se rodiljne naknade i doplatak za djecu neće smanjivati, jer su one potpora obiteljima s djecom, ali i Vladinu projektu poboljšanja demografske slike Hrvatske. Vlada je, naime, i u prethodna dva mandata, dok je sadašnja premijerka bila potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji i time najodgovornija za poticanje populacijske politike, donijela niz konkretnih mjera kojima se izravno potiče populacijska slika u Hrvatskoj. Točka na i bilo je delimitiranje rodiljnih naknada u prvih šest mjeseci dopusta (to je pravo u 2008. godini iskoristilo oko 5000 majki) te donošenje novog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je na snagu stupio početkom godine. Zakonom je propisano da sve rodilje imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu bez obzira na radno-pravni status u trenutku djetetova rođenja. Na taj su način izjednačene sve majke - one koje su zaposlene i one koje nisu zaposlene, bez obzira na to jesu li ili nisu prijavljene na Zavodu za zapošljavanju kao nezaposlene. Još ranije, usvajanjem Nacionalne populacijske politike koja naglasak stavlja na mlade obitelji i djecu, rodiljne naknade vezale su se uz proračunsku osnovicu, pa će kako proračunska osnovica bude rasla, tako rasti i visina naknada. Prije nekoliko godina, a nakon 12 godina stagniranja, udvostručila se i jednokratna pomoć za opremu za novorođenče i sada iznosi 2330 kuna. Povećan je i dječji doplatak, a svako treće i četvrto dijete koje ima pravo na dječji doplatak na mjesec će primati još 500 kuna pronatalitetnog dodatka. Sve te mjere urodile su plodom i natalitet se iz godine u godinu povećava. Tako se natalitet počeo povećavati čim su dolaskom Vlade premijera Ive Sanadera 2003. na staro vraćene, za vrijeme ranije koalicijske vlasti na čelu s SDP-om prepolovljene rodiljne naknade i pravo na trogodišnji dopust majkama blizanaca i troje djece. U 2003. godini rođeno je tako 39.668 djece. Idućih se godina taj broj povećavao, te je u 2005. rođeno 42.492 djece, u 2006. 41.446, u 2007. 41.910 djece, a prošle je godine rođeno rekordnih 43.753 djece. Prema podacima koji se odnose na broj rođene djece do rujna, nema nikakve sumnje da će taj dobar trend dobiti potvrdu i u ovoj godini. No nakon katastrofalnog pada broje rođene djece početkom desetljeća, nije bilo lako. Na sreću, već početkom 2004. godine, nakon promjene vlasti, krenulo se s odlučnom politikom koja je obitelj tretirala kao temelj hrvatskog društva, te se i ulaganje u obitelj tretiralo kao ulaganje u hrvatsku državu. Nakon pada nataliteta prije desetak godina, a uz ionako negativan prirodni prirast, shvatilo se da mlade ljude, odnosno ljude fertilne dobi treba ohrabriti konkretnim i stvarnim mjerama koje će im olakšati životnu svakodnevnicu. Zbog toga je ekspresno trebalo poduzeti prave korake da se taj brzi pad zaustavi, jer je iz godine u godinu bilo sve manje stanovnika. To više što Hrvatska, unatoč povećanju nataliteta, konstantno ima negativan prirodni prirast, što znači da se i dalje rađa manje djece nego što ih umire. Istodobno, povećava se udio starijih osoba u broju stanovništva. Ipak, povećavanjem broja rođenih ta se crna statistika ipak donekle popravlja. Na ozbiljnost situacije, osim uglednih domaćih demografa, upozoravaju i demografi UN-a koji su ustanovili da će Hrvatska, ako se nastavi trend pada nataliteta, za 50 godina imati milijun stanovnika manje. Dovoljno da se odlučno krene u sveobuhvatno rješavanje problema »bijele kuge«. Izvor: Vjesnik
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved. |