|
 Ograničavanje objave marketinških poruka značilo bi sužavanje spektra usluga i kvalitete programa, što bi urušilo značenje javnog servisa u Hrvatskoj, smatra Josip Popovac, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a
Uoči donošenja novoga zakona o HRT-u, čini se, mnogo je nezadovoljnih. Ponajprije, riječ je o sustavu financiranja javne televizije koji i dalje predviđa dvojne izvore, dijelom iz pristojbe, a dijelom iz marketinškog oglašavanja.
Taj drugi segment mnoge bode u oči, ponajprije posljednjih mjeseci vrlo glasne predstavnike Koordinacije komercijalnih nakladnika koji smatraju da će, nastavi li se javna televizija uz pristojbu financirati i iz oglašavanja, to ugroziti njihovo poslovanje. Traže, stoga, da se jasno definira javna usluga HRT-a, da se postupno u naredne četiri godine ukine oglašavanje na njezinim programima te da se javna televizija prestane favorizirati u procesu digitalizacije na njihovu štetu. Kad je posljednje u pitanju, vrlo je jasno na nelogičnost takvih primjedbi ukazala Zrinjka Peruško s Fakulteta političnih znanosti u HRT-ovu specijalu u četvrtak na Prvom programu, ističući kako ni ranije nije bilo razloga da se zaustavi inicijativa javne televizije za pokretanjem specijaliziranih programa.
Prema novome zakonu, koji uskoro ide u drugo saborsko čitanje, HRT će imati dva specijalizirana kanala, no predsjednik Vijeća za elektroničke medije Zdenko Ljevak pribojava se da ih zbog nužne procedure neće biti u stanju pokrenuti do kraja sljedeće godine. Da postoji medijska politika koja ide za tim da se ograniči javno dobro, Peruško je potkrijepila i podsjećanjem na nedavnu dodjelu dvaju specijaliziranih kanala Novoj TV i RTL Televiziji, koje su svojim zabavnim konceptima prevagnule nad očekivanim potencijalnim koncesionarom, Kapital Networkom. Što se pak tiče Hrvatske televizije, sada je jasno da će takvih kanala biti, no zakonom neće biti propisan njihov sadržaj. On će se određivati petogodišnjim ugovorom koji bi javna televizija potpisivala s Vladom. U pogledu postojećih programa, HTV bi donošenjem novoga zakona trebao biti zadovoljan.
Kako kaže Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture, iako konačan prijedlog još nije utvrđen, jasno je da je on precizan u određivanju onoga što je javni servis dužan pružiti pretplatnicima. Stoga je prijedlog novoga zakona o javnoj televiziji dobio i pozitivno mišljenje Bruxellesa, ali ono što u javnosti izaziva najviše prijepora, način financiranja javne televizije, ne ulazi u dio koji se mora usklađivati s EU-om.
Taj je dio riješen tako da HRT-u, kao javnome servisu, primarni izvor prihoda bude pristojba, no da se istodobno ne ide na ukidanje oglašavanja. To na malome tržištu ne bi bilo oportuno, dodaje Obuljen. No, ono što mnoge zabrinjava, a među njima naravno i ravnateljstvo nacionalne javne televizije, jest drastično smanjenje minutaže oglašavanja u udarnome televizijskom terminu - govori se o samo četiri minute. Dogodi li se takvo što, uvjeren je v.d. ravnatelja HRT-a Josip Popovac, Hrvatska televizija doživjet će udarac težak sto milijuna kuna, no od njezina gubitka neće mnogo koristi imati ni komercijalne televizije, kojima od preostaloga novca ne bi išlo više od 20 posto.
Kako tvrdi medijski stručnjak Krešimir Macan, zadiranjem u marketinške prihode HRT-a moglo bi se dogoditi da se izgube kriteriji gledanosti. Uz to, ona je trenutačno sa svojim ubiranjem marketinškoga kolača korektiv na tome tržištu u domaćemu eteru, a ispadne li iz igre, komercijalne bi televizije mogle same odlučivati o cijeni oglašavanja. Stručnjaci kažu kako se analizom pokazalo da kad je u pitanju oglašavanje na HRT-u nema ni dampinga, a pitanje dvojnoga financiranja javne televizije prema novome bi zakonu bilo dodatno razvidno i zahvaljujući obvezi vođenja odvojena računovodstva.
Po svemu, čini se, ničega nejasnoga ne bi bilo u omogućavanju javnome servisu da opstane i u teškim, kriznim vremenima koja bitno utječu i na tržište oglašivača. Tim više što su i neke europske zemlje, poput Francuske, odustale od ukidanja oglašavanja na svojim nacionalnim televizijama te im štoviše, daju financijsku pomoć kako bi opstale. S druge pak strane su komercijalne televizije, koje, prema riječima Hrvoja Hribara iz Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC), ne ostvaruju obećanja. Upravo su u tijeku nastajanja novoga zakona o HRT-u postali vidljivi mnogi problemi. Jedan od njih je neuplaćivanje iznosa od 0,8 posto vlastitih marketinših prihoda tih koncesionara HAVC-u za poticanje proizvodnje domaćega filma i televizije, prema zakonu iz 2007.
Nove će rasprave zasigurno pokazati još štošta, a za sve je vrijeme upravo javna televizija, čini se, jedina pod stalnom lupom.
Josip Popovac: Promotor hrvatske kulture, umjetnosti, jezika i sporta
O prijedlogu novoga zakona o HRT-u upitali smo i v.d. glavnog ravnatelja te kuće, Josipa Popovca. • Ako se realizira namjera Koordinacije komercijalnih nakladnika da se strogo ograniči vrijeme za objavu marketinških poruka na HRT-u između 18 i 22 sata i tijekom prikazivanja filmova, što bi to značilo za poslovanje HRT-a i njegovu sposobnost da ostvari ulogu javne radiotelevizije? Na koliko se procjenjuje izravni gubitak prihoda i može li HRT uopće ispuniti obveze koje pred njega postavlja zakon bez tog prihoda?
- Ako se to dogodi, to bi značilo znatno umanjenje prihoda za HRT i onemogućilo bi ga u ispunjenju zakonskih obveza. Ovog trenutka u općoj gospodarskoj recesiji i padu tržišta oglašavanja, gubitak bi bio između 80 i 100 milijuna kuna ako ostane prijedlog od četiri minute. Treba istaknuti da samo Glazbena proizvodnja, kao neosporan kulturni proizvod i hrvatski brend košta oko 60 milijuna kuna. To bi, nadalje, značilo sužavanje spektra usluga i kvalitete programa što bi urušilo značenje javnog servisa u Hrvatskoj. Isto tako, nije nevažno da je upravo HRT regulator cijena na marketinškom tržištu, a ne kako su nam prigovarali, remetilački faktor, jer smo upravo mi jamac da do dampinških cijena usluga oglašavanja, a time i kolapsa marketinškog tržišta neće doći. Upućujem i da se razmisli o tome da ako se to i provede, HRT-u se radi isporučivanja usluga koje zakon od nas traži, taj gubitak treba nadoknaditi. Ako bi se to dogodilo kao u francuskom modelu, to bi značilo da je teret financiranja komercijalnih televizija na ovaj ili onaj način prebačen na teret građana Hrvatske, što je neprihvatljivo.
• Koje je ograničenje objave marketinških poruka prihvatljivo za HRT?
- Sada je plan restrukturiranja rađen prema trenutnim prihodima koje HRT ostvaruje. Vjerojatno je da prostora za razgovor ima, ali sigurno ne u ovakvim ekstremnim veličinama. Osim toga, i prošlim zakonom HRT je dobio 25 posto manje marketinškog prostora nego što ga imaju komercijalne televizije, a ako se uzme u obzir da u marketinškom kolaču sudjelujemo sa oko 30 posto, ne vidim nikakvoga razloga za takve korekcije.
Potrebno je naglasiti stav EU-a da se javni servisi s tržišta oglašavanja mogu financirati do 30 posto, što je u našem slučaju poštovano, jer se HRT iz marketinga sada financira sa 20 posto, za razliku od RAI-a ili nekih drugih u Europi koji to čine sa 40 do 50 posto.
• Koliko HRT plaća HAVC-u i tako pomaže, a kolika je procjena da su do sada propustile platiti komercijalne tv postaje?
- Ne želim ulaziti u polemiku s komercijalnim televizijskim postajama, no kad su u pitanju naše obveze prema HAVC-u, ispunjavamo ih i one iznose oko 13 milijuna kuna, s tim da mi godišnje sufinanciramo hrvatski film s dodatnih 15-ak milijuna kuna u novcu i još gotovo toliko u neizravnim davanjima i ustupanjima naših kapaciteta poput scenografije i slično.
• Možete li komentirati agresivnost kojom nastupa Koordinacija i kampanje koju provodi kroz svoje medije?
- Agitiranje za bilo koji svoj interes je legitimno, no bilo bi lijepo kad bi bilo malo više odgovornosti, kad bi se baratalo s istinitim podacima i kada bi bilo malo manje tendencioznosti i loših namjera.
• No, program Vaše konkurencije na granici je društvene prihvatljivosti, kako komentirate njihov sadržaj?
- Ne bih želio analizirati program komercijalnih televizija jer je stvar na korisnicima da to odaberu, niti se programi mogu uspoređivati sa zadaćama javne radiotelevizije. Javna televizija i radio imaju svoje zakonske obveze koje su dužni ispunjavati, a komercijalne televizije osim tereta izloženosti tržištu u potpunosti, imaju i taj privilegij da ponude sadržaj koji će im donijeti zaradu.
• U kojoj je fazi restrukturiranje HRT-a?
- U roku koji je zadala hrvatska Vlada, Ravnateljstvo HRT-a predalo je plan restrukturiranja. Plan je napravljen vrlo ozbiljno uz uvažavanje svih faktora koji utječu ili za koje predviđamo da će utjecati na poslovanje HRT-a te donosi sa sobom povećanje produktivnosti, smanjenje broja zaposlenih, promjene organizacije i poslovnih procesa, a dakako, pratit će ga nužno potrebno programsko restrukturiranje na zadovoljstvo javnosti.
• Koliko je HRT uopće važan za hrvatsko društvo?
- HRT je najveća medijska kuća u regiji, kao takva prepoznata je i u Hrvatskoj ali i u Europi. Istaknuta smo članica EBU-a u kojem igramo vrlo važnu ulogu. Uloga HRT-a u hrvatskom društvu danas i ubuduće od presudne je važnosti. HRT je bio, jest i bit će promotor hrvatske kulture, umjetnosti, jezika i sporta te zaštitnik demokratskih vrednota kojima se Hrvatska ponosi.
Sfeci: Važnost golema, trošak minorni
Paolo Sfeci iz Hrvatske glazbene unije vjeruje kako se novim zakonom o HRT-u rješavaju ključne manjkavosti prethodnoga, koji je proizveo organizacijsko, programsko i financijsko rasulo na HRT-u. »Mislim da je novi prijedlog zakona o HRT-u u biti dobar, te da je važan pa bi bilo jako dobro da ne postane još jedan predmet politikantskog prepucavanja u Saboru. Uvjeren sam da bi se uz malo dobre volje još neka eventualno sporna mjesta mogla usuglasiti, pa da u Saboru taj zakon prođe konsenzusom, a ne preglasavanjem. Na žalost, bojim se da se to neće dogoditi«, kaže Sfeci. Javnost i političari koncentrirani su najviše na informativni program iako je to, po njegovu mišljenju, najmanje važna funkcija te kuće. »Danas vijesti traju pet minuta, mogu se vidjeti ili pročitati svugdje, i HRT je u tome samo još jedan, i to ne uvijek najpouzdaniji, izvor informacija. Cilj HRT-a mora biti podizanje razine općeg obrazovanja, znanja, pa i ukusa gledateljstva, stvaranje trajnih vrijednosti koje će jednoga dana postati nacionalna baština. Sve svoje prihode, i od pretplate i od marketinga, HRT treba ulagati u programe od javnog interesa, a okvir sadržaja koji se mogu podvesti pod javni interes, dovoljno je širok da se još uvijek kvalitetom i visokim produkcijskim standardima ta kuća može izboriti za neki svoj udjel u gledanosti«, pojašnjava Sfeci. Izvor: Vjesnik
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved.  |
Rasprava o tome kako i kada registrirati sve korisnike traje već neko vrijeme, i dok su službeni odgovori operatera mnogo blaži, neslužbeno tvrde da je riječ o velikim pritiscima OTC-a koji...
Dugoročna studija po prvi je put dokazala da mediteranska prehrana osobama koje pate od dijabetesa u kontroli šećera u krvi može pomoći više od lijekova.
