|
Stanari Fraterščice vjeruju kako je Grad namjerno proglasio opasnost od elementarne nepogode u njihovom naselju kako bi pod krinkom sanacije urbanizirao taj kraj. Naime, kako je pojasnio stanar Darko Klasić, na tom se području već godinama dopušta pretjerana gradnja urbanih vila pa je došlo i do klizanja tla.
»Već dugo vremena provodi se sanacija klizišta, a nome su obuhvaćena i naša privatna zemljišta uz potok Črnomerec. Radovi su loše izvedeni, a napravljen je i novi, navodno servisni, put širok deset metara«, kazao je Klasić. Dodao je da će jesenske kiše opet odroniti zemlju uz taj put. Na pojedinim mjestima, kaže, zasječena su i brda pa je pitanje vremena kada će objekti na obroncima početi kliziti. »Vijeće Gradske četvrti Črnomerec ne pruža nam nikakvu podršku iako je uništena flora i fauna potoka Črnomerec, a devastirana je i šuma. Ribe i divlje patke koje su nekada živjele u potoku i uz njega nestale su. Smatramo da je nedopustivo ovakvo ponašanje Grada«, istaknuo je Klasić. Stanari nisu zadovoljni ni uređenjem samog potoka, kojega oblažu kamenom. Dio potoka je obložen suhozidom koji je povezan žicom, a to, smatraju stanari, nije dovoljno čvrsto. Ističu i kako im je prije dvije godine, kad je sanacija i počela, obećano uređenje šetnice uz cijelu dužinu potoka, po uzoru na Dubravkin put. »Sada izgleda da od šetnice neće biti ništa - ostat će samo ta 'servisna cesta' - iako nam obećavaju da će 'Zrinjevac' posaditi stabla i urediti cijelo područje«, ispričao je Klasić. Što se tiče Grada, gradonačelnik Milan Bandić, na temelju Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda donio, proglasio je izravnu opasnost. Sukladno tomu, za sanaciju tog područja predviđena je najveća investicija Grada u 2008., po vrijednosti odmah iza projekta gradnje Arene Zagreb. Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada Davor Jelavić kazao je kako se poduzimaju sve mjere zaštite od nastajanja novih klizišta i zaštite postojećih objekata. »U smislu nastajanja štete angažirali smo vještake koji će utvrditi naknadu za nastalu štetu prilikom poduzimanja mjera zaštite od izravne opasnosti. Šteta će se isplaćivati kada se utvrde vlasnici parcela te njihov obujam u zoni gradnje«, rekao je Jelavić. Osvrćući se na tu tvrdnju iz Gradskog ureda, Klasić je rekao kako još nitko nije došao procijeniti nastalu štetu, niti veličinu njihovih parcela. Odvjetnica stanara: Samo želimo zaštiti ono što je ostalo od zelenila! Odvjetnica stanara Fraterščice, ujedno i sama stanarka te četvrti, Radmila Bonifačić istaknula je kako je ljudima glavni cilj zaštititi prirodu i ono što je ostalo od zelenila na području njihovog raskopanog naselja. »Mi bismo na tom prostoru voljeli šetnicu, što bi značilo manje intervencije u prirodu, ali čini se da ćemo dobiti 'servisni put' koji će asfaltirati«, zaključila je Bonifačić te dodala kako bi se lako moglo raditi o »dvosmjernom servisnom putu«, tj. »guranju« urbanizacije. Bonifačić je kazala kako ona i njezine stranke nisu zadovoljne suradnjom s Vijećem gradske četvrti Črnomerec, koje ih nije zaštitilo niti im je dalo potrebne informacije. Osim njih, ni Gradski odbor za urbanizam nije pokazao previše razumijevanja, a stanare su napali da traže preveliku odštetu, iako odštetne cijene još nisu utvrđene. »Napali su nas bez argumenata, a dok se gradilo ljudima su ulazili u dvorišta i zadirali u njihove parcele, bili su bezobrazni i uopće nisu surađivali. Ipak, svim je stanarima bitnije očuvanje zelenila koje nestaje, nego išta drugo. Naše kuće sigurno neće dobiti na vrijednosti kada nam ispred njih 'nasade' cestu«, komentirala je Bonifačić. Dodala je kako su prošle tri godine od početka radova na Velikom potoku, ali nitko od vještaka još nije došao procijeniti štetu, iako su dužni to obaviti u najkraćem roku. Uz to, sa stajališta građanina sumnja i u »elementranu nepogodu« koja je tamo proglašena. »Ako je tamo područje na kojem bi moglo doći do katastrofe, a tamo su 24 klizišta, ne razumijem kako je Grad dopuštao gradnju«, pita se Bonifačić. Pribojava se da bi »gradilište« uz Veliki potok moglo doživjeti sudbinu sličnu onoj Sveučilišne bolnice u Blatu - radovi počnu, a onda zbog manjka novca padaju u zaborav. Razlozi nezadovoljstva: - stanari ističu kako su radovi na sanaciji klizišta počeli tek početkom ove godine, iako je elementarno stanje za hitnu sanaciju proglašeno još u ožujku 2008. godine; - radovi se odvijaju na mnogo većem prostoru od onog na kojem je nastalo klizište, odnosno cesta je probijena 2 kilometara prije mjesta klizišta i kilometar dalje od njega; - navodno se klizište ne sanira već više od deset mjeseci - ostali su otvoreni zemljani iskopi pa tek sada prijeti prava opasnost od klizanja terena jer je ispod klizišta napravljen iskop za prolaz ceste i kanalizacije dubok 2 do 3 metra i širok 10 metara; - uništena je flora i fauna zelenog pojasa uz potok; - gradnja ceste, kanalizacijskih kolektora i navodno uređenje šetnice ne spadaju u poslove zaštite od odronjavanja, a ti poslovi izvode se i na privatnim parcelama pa stanari traže odštetu. Izvor: Vjesnik
Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Copyright 2007. All Rights Reserved. |