Novi Zagreb

Kod nas sam ministar financija pri donošenju proračuna najavljuje rebalans budžeta

U posljednjih 11 godina Hrvatska je imala čak 14 rebalansa proračuna, a gotovo svaki od njih donio je povećanje državnih rashoda, upozoravaju Katarina Ott i Dunja Beš iz Instituta za javne financije (IJF) u najnovijoj analizi o rebalansima hrvatskih budžeta u razdoblju od 1999. do 2009. godine.

- Nešto što bi trebalo biti izvanredno i zbog čega u dobro uređenim državama znaju padati ministri financija, pa čak i cijele vlade, u Hrvatskoj je tako normalno da se time kalkulira već na samom početku godine, pa i sam ministar financija pri donošenju proračuna najavljuje da će se problemi rješavati rebalansom. Istina je da naše vlade redovito pripremaju i predlažu proračune za koje se od samog početka zna da nisu ostvarivi - ističu autorice analize IJF-a.

Kriteriji iz Maastrichta

Analiza IJF-a pojavljuje se u vrijeme kada Sabor na izvanrednoj sjednici odlučuje o novom, 15. rebalansu državnog proračuna u posljednjih 12 godina.

Iako se očekivalo da će izmjene glavnog financijskog dokmenta države donijeti radikalne rezove potrošnje i njeno usklađivanje sa sve manjim prihodima, dogodilo se upravo suprotno. Light rebalansom, koji je Vlada početkom tjedna uputila u hitnu saborsku proceduru, rashodi su još povećani za oko 900 milijuna kuna, a kako su prihodi zbog recesije dodatno pali, povećan je i proračunski manjak, pa Hrvatska nakon dugo vremena opet ne ispunjava kriterije iz Maastrichta, koji su uvjet za uvođenje eura.

Hrvatska je samo prošle godine imala čak tri rebalansa proračuna, a ukupno planiran manjak u ovogodišnjem proračuna ostvaren je već u prvoj polovici godine. Usporedbe radi, Irska, koja se u nas često uzima za primjer, u posljednjih je 15 godina imala samo jedan rebalans proračuna, i to prošle godine.
U krugu ‘sumnjivih zemalja’

Hrvatska po učestalosti rebalansa ulazi u rang “sumnjivih” zemalja poput Nepala, Kenije, Zimbabvea, Ugande, Nigerije, Sudana, Haitija, Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Srbije. Glavni razlog tome su loše planiranje državnih financija i predizborna povećanja potrošnje.

- Premda se za neplanirana predizborna povećanja optužuje Vladu, ministar financija bi trebao biti fiskalno odgovoran i ne popuštati takvim pritiscima. On bi morao grčevito braniti proračun. Ako je u Vladi u tome onemogućen, može dati ostavku - poručuju iz IJF-a.
Dramatična 2009. zbog velikog pada prihoda

Rebalansi otkrivaju tri podrazdoblja u punjenju hrvatskoga proračuna. Prvo je ono između 1999. i 2001. godine, koje karakteriziraju velike oscilacije. Uslijedilo je povoljno razdoblje u razdoblju od 2002. do 2008. godine, dok je prošla godina - s obzirom na velik pad prihoda i rezanje potrošnje - bila dramatična, kažu u IJF-u.

Povijest rebalansa proračuna ukazuje i na loše planiranje javnih financija koje se vode “stihijski, od danas do sutra”. Glavni okidač za povećavanje rashoda bio je rast socijanih naknada i rashoda za zaposlene.

Izvor: Jutarnji

• 29/08/2010 13:29 - 'Istina je! U hrvatskim mesnicama meso staro 10 i više godina'
• 29/08/2010 13:25 - ZET počinje s izdavanjem đačkih i studentskih pretplatnih karata
• 29/08/2010 13:19 - Plaće: Recesijski statistički paradoks
• 28/08/2010 11:23 - Je li doista moguće da jedemo meso iz uvoza staro i 10-tak godina
• 28/08/2010 11:21 - Naše psovke od konja do alpskog četnika

• 28/08/2010 11:17 - Noć šišmiša odgodili tjedan dana
• 28/08/2010 11:15 - Kako porno filmovi utječu na djecu?
• 27/08/2010 13:29 - Rockefellerova: Pauci prestali opsjedati ulicu
• 27/08/2010 13:25 - Opasna metropola: S krova Oktogona na terase kafića padali dijelovi ograde
• 27/08/2010 13:22 - Novi vrtićki kapaciteti u Zagrebu samo na papiru

Komentari (0)

Komentar
Ime
Email
Upišite prikazane znakove
	Dodaj konetar