| Ubija me vrijeme, pomagajte! |
| 19.05.2009, | |
Malo tko dobro podnosi ekstremne hladnoće i vrućine ili nagle promjene vremena. Međutim, većina ljudi požalit će se na blage simptome i nelagodu, dok će pojedinci osjećati jake i neugodne glavobolje, mučnine, vrtoglavice, boloveOsobe kod kojih se pogoršanje bolesti ili različite zdravstvene tegobe redovito javljaju u nepovoljnim vremenskim uvjetima nazivaju se meteoropati ili meteopati. U različitim dijelovima svijeta razlikuju se i procjene broja meteoropata – ponegdje se govori o 'sitnih' dvadesetak posto, a u najrazvijenijim zapadnim zemljama o preko 30 posto. I životinje osjećaju promjene vremena, pa se nekad, dok nije bilo meteoroloških službi, ponašanje životinja koristilo za prognoziranje oluja, kiše i sl. Stari će ljudi reći, a znanost potvrditi, da nekad nije bilo toliko meteoropata, osim eventualno bakica i djedica koji su pred kišu osjećali bolove u istrošenim kostima i zglobovima. Povećanje osjetljivosti na vremenske promjene tumači se promijenjenim, tipično gradskim načinom života: čovjek sve manje boravi u prirodi, a sve više u zatvorenim i klimatiziranim prostorima. Ljudsko tijelo trebalo bi se relativno brzo i uspješno prilagoditi vremenskim promjenama jer je opskrbljeno mehanizmima koji se brinu za regulaciju krvnog tlaka, znojenja, kontrolu širenja i sužavanja krvnih žila i sl. Nažalost, čini se da su ponešto od toga, živeći daleko od prirode, naša tijela polako počela zaboravljati. Najčešći simptomi na koje se žale meteoropati su: poremećaji spavanja (nesanica ili stalna pospanost), umor, glavobolje i migrene, mučnine, vrtoglavice, bolovi u zglobovima i mišićima, kao i u ožiljcima starih ozljeda, problemi sa srčanim ritmom (najčešće pojačano lupanje srca) i disanjem, napadaji astme, depresija, razdražljivost, povišen krvni tlak. Osim zdravih ljudi koji 24 do 48 sati prije promjene vremena počinju osjećati tegobe, i velikom broju kroničnih bolesnika simptomi se pogoršavaju u lošim vremenskim uvjetima. Najvećem riziku izložene su osobe s cerebrovaskularnim bolestima jer je širenje i stiskanje krvnih žila posljedica promjena tlaka i temperature zraka, pa kad se ove promjene naglo događaju, povećava se i opasnost od moždanog udara. Čuvati se moraju i srčani bolesnici, oboljeli od bolest dišnog sustava i nekih bolesti probavnog trakta, psihički bolesnici, oboljeli od reumatskih bolesti kao i oni koji pate od alergija. Osim tlaka, temperature i vlage zraka, zdravstvene tegobe pogoršavaju i nepovoljan vjetar, povećana koncentracija peludi i drugih alergena u zraku te mjesečeve mijene (tri dana uštapa i jedan dan mlađaka). Kako na vrijeme ne možemo utjecati, preostaje se prilagoditi. Osjetljive osobe trebale bi redovito pratiti biometeorološku prognozu. Zanimljivo, liječnici upozoravaju da su starije osobe i kronični bolesnici obično dobro pripremljeni jer se pridržavaju savjeta liječnika i terapiju lijekovima prilagođavaju vremenskim uvjetima, pa hitna pomoć najčešće intervenira kod mlađih ljudi koji misle da su zdravi i ne mare za vremenske promjene. Za loših biometeoroloških uvjeta tegobe ćete olakšati pridržavajući se ovih savjeta: klonite se gužvi, pretrpanih vozila i plovila, pijte puno tekućine, nosite sunčane naočale i prozračna pokrivala za glavu (šešire, a ne uske kape koje ne propuštaju zrak pa pojačavaju znojenje), odijevajte se u skladu s temperaturom zraka, a ne s godišnjim dobom (ljeti su najpogodniji prozračni prirodni materijali svijetlih boja). Soli i minerale izgubljene znojenjem nadoknadite svježim voćem, povrćem, voćnim sokovima i izotoničnim napitcima, a važno je i poštivati ograničenja svoga tijela, što znači da teške poslove nećete obavljati u podne i da ćete se za teških i vrućih dana općenito manje baviti napornim tjelesnim aktivnostima. Ako su vaše tegobe ili osnovna bolest jako izražene, što više se odmarajte i provodite većinu vremena u klimatiziranom prostoru. Ako i nemate klimu u svome domu, sve je više klimatiziranih javnih prostora, poput šoping centara, po kojima bez potrošene lipe možete lagano šetati ili odmarati na klupicama. Preventivno djelovanje uvijek je dobro rješenje: organizam ćete ojačati, odnosno smanjiti osjetljivost na promjene vremena ako za lijepih dana provodite što više vremena u prirodi i na prirodnom svjetlu, pazite da dovoljno spavate, pokušate smanjiti svakodnevni stres, redovito vježbate i krećete se, pravilno se hranite i naizmjenično tuširate toplom i hladnom vodom. Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Komentari (0)
![]() Napišite komentar
Copyright 2007. All Rights Reserved. |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
|
Zagreb, Croatia
|
|||||||
![]() |
|
||||||
|
![]() WSW
|
||||||
| Detaljno | |||||||
| I prepaid kartice morat će se registrirati, odzvonilo anonimnosti + Više | Mediteranska hrana bolja je za kontrolu šećera nego lijekovi + Više |
Još novosti
| |
Prijavite se na naš newsletter i primajte novosti direktno u Vaš inbox!