Novi Zagreb

Više od 70 posto hrvatskih kućanstava smatra da je u prošloj godini imalo nedostatne prihode, a razlika između potrebnih i ostvarenih mjesečnih prihoda u prosjeku iznosi oko 2.140 kuna, pokazalo je istraživanja o kretanjima prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u 2009. godini koje je provela agencija za istraživanje tržišta GfK.

Po tim podacima, prosječno je hrvatsko kućanstvo u 2009. raspolagalo s oko 6.660 kuna mjesečno.

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova/potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku oko 8.800 kuna mjesečno, a za četveročlanu obitelj čak oko 11.170 kuna mjesečno.

Iz GfK navode da je istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku, slučajnim odabirom, osobnim intervjuom u domaćinstvu, u prosincu prošle godine.

Rezultati pokazuju da najviše prihode imaju kućanstva u Istri s Primorjem (oko 8.260 kuna) i zagrebačkoj regiji (oko 7.630 kuna), a najmanje u Slavoniji (oko 5.360 kuna).

Veće prihode od potrebnih ima samo oko 10 posto kućanstava (godinu prije 12 posto), prihode 'točno koliko im treba' ima oko 15 posto kućanstava (prije 17 posto).

Većina hrvatskih kućanstava, njih 71 posto (godinu prije 68 posto), ima prihode niže od potrebnih, dok oko četiri posto ispitanika nije željelo dati odgovor na ovo pitanje.

Uz troškove stanovanja i hrane kod hrvatskih su kućanstava najviše zastupljeni još troškovi za odjeću/obuću i mobilni telefon (koje ima oko 90 posto kućanstava), slijede prometni i troškovi za fiksni telefon (85 posto), za medicinske usluge (72 posto), kulturu/zabavu (60 posto), trajna dobra (50 posto), duhan i cigarete (47 posto), obrazovanje (38 posto) i štednju (oko 23 posto kućanstava).

Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje su hrana i piće, oko 33 posto, a dodaju li se tome i troškovi stanovanja proizlazi da 51 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba, ističu iz GfK.

Usporedba pak s godinom prije pokazuje da su u 2009. najviše porasli troškovi hrane i pića (oko 7 posto), ali i duhan i cigarete (oko 5 posto), te, kod kućanstava koja ih imaju, troškovi stambenog kredita, dok su ukupni troškovi stanovanja, štednje i za trajna dobra ostali podjednaki.

Smanjili su se pak mjesečni izdaci za odjeću/obuću, za kulturu/rekreaciju/zabavu, a nešto se manji i izdaci za obrazovanje, medicinske usluge te telefon (fiksni i mobitel).

Dok su kućanstva za neke troškove morala povećati izdvajanja, za druge su svjesno smanjivali potrošnju te je za mnoge standard u zapaženom padu, navode iz GfK. (hina/metro-portal)

• 03/02/2010 10:57 - Glas Koncila optužio hrvatske političare za izdaju
• 03/02/2010 10:55 - I prepaid kartice morat će se registrirati, odzvonilo anonimnosti
• 03/02/2010 10:53 - Hrvate ne privlače zimske rasprodaje
• 02/02/2010 12:28 - Maksimirska "ljepotica": Dosad je utrošeno 500 milijuna kuna. Za što?
• 02/02/2010 12:27 - Bandić: Za godinu dana zabit ćemo prvu lopatu za proširenje Plesa

• 02/02/2010 12:18 - Najstarija Zagrepčanka ima 107 godina
• 02/02/2010 12:17 - Školski udžbenici bit će jeftiniji do 50 posto
• 02/02/2010 12:14 - Rektor Aleksa Bjeliš: Fakulteti su ih trebali kazniti i prije presude
• 01/02/2010 11:03 - Hrvati iz BiH moraju birati između hrvatske i bosanske osobne
• 01/02/2010 11:01 - Digitel, HRT i Ingra žele zajedno upravljati Arenom

Komentari (0)

Komentar
Ime
Email
Upišite prikazane znakove
	Dodaj konetar