| Liječnici od istih bolesti umiru rjeđe nego njihovi pacijenti |
| 20.03.2010, | |
|
Glavni uzročnici smrti liječnika su rak i infarkt, a sve su više na udaru i bolesti izazvane stresom. U devet godina, od 2000. do kraja 2008., u Hrvatskoj je umrlo 178 liječnika radnoaktivne dobi – 104 muškarca i 74 žene. Najviše umrlih liječnica, njih 18, imalo je između 55 i 59 godina, a najviše je liječnika, njih 41, pripadalo dobnoj skupini od 60 do 64 godine. Od čega umiru liječnici radnoaktivne dobi? Umiru li manje ili više od ostatka populacije? – Vodeći su uzroci smrti liječnika maligne bolesti i bolesti cirkulacijskog sustava pa su, dakle, glavni uzroci smrti u liječničkoj profesiji jednaki glavnim uzrocima mortaliteta u općoj populaciji iste životne dobi. Unutar tumora kod liječnica je najčešći karcinom mozga pa karcinom dojke i pluća, a kod liječnika karcinom pluća, kolona te limfnog sustava. U cirkulacijskim bolestima liječnice umiru od moždanog udara i infarkta, a u liječnika je na prvome mjestu infarkt miokarda. Ali, ugodno je iznenađenje da je devetogodišnja stopa smrtnosti liječnika niža nego u općoj populaciji. Smrtnost kod liječnica je 10,1 na 1000 žena, dok je u općoj populaciji smrtnost 23,1. Kod muških kolega u odnosu na ostale muškarce u populaciji razlika u stopi smrtnosti još je veća – 17,9 u odnosu na 56,3 na 1000. Ne zanemaruju simptome Liječnici, dakle, nisu površni prema svome zdravlju i ne zanemaruju simptome bolesti, kao što se to vjerovalo, pa i ranije započinju liječenje – kaže dr. Vlasta Dečković-Vukres iz HZJZ-a, koja je sa svojim kolegama Sandrom Mihel, Marijem Trošeljom, Marijanom Ercegom i Tanjom Ćorić radila na ovom projektu. Bit će predstavljen ovaj vikend na simpoziju o zdravlju i bolestima naših liječnika koji se u organizaciji Hrvatske liječničke komore održava u Opatiji. – Liječnička struka pripada u visokostresne profesije, osobito rad u hitnoj službi, u onkologiji, u nekim kirurškim strukama, zatim kod opstetričara, anesteziologa, psihijatara. Među posljedicama stresa dominiraju anksiozne smetnje i depresije, sve do visokog rizika od suicidalnosti. Medicina je sve zahtjevnija pa su bolesti uzrokovane stresom kod liječnika u porastu, što nije bezazleno jer u pitanje može doći kvaliteta usluge, a veća je i mogućnost pogreške. U svijetu se upozorava i na velik problem konzumacije psihoaktivnih tvari, alkohola i lijekova s psihoaktivnim djelovanjem među liječnicima – kaže nam prof. dr. Mirjana Grubišić-Ilić s Klinike za psihijatriju u KB Dubrava. Suočenje sa stresovima ovisi i o razini profesionalnog znanja i vještina, no danas se sve više govori i o sindromu “izgaranja na poslu” čiji su glavni simptomi emocionalna iscrpljenost, osjećaj niskog postignuća u profesiji i u životu neovisno o realnim rezultatima te fenomen depersonalizacije ili cinizma, stanje kada liječnik, primjerice, kaže “danas moram operirati dva želuca i jednu žuč”. Bezosjećajnost je obrana Kao da govori o anatomskom atlasu, a ne o čovjeku, a zapravo je riječ o obrambenom mehanizmu i pokušaju da se emocionalno ne angažira jer za to više nema kapaciteta, kaže prof. Grubišić-Ilić i izdvaja: – Prva dva simptoma “izgaranja na poslu” visoko su izražena, proizlazi iz preliminarnih rezultata istraživanja stresa među našim liječnicima koji se u suradnji s Komorom provodi već dvije godine. Oko 300 obrađenih upitnika bolničkih liječnika upućuje i na to da od zdravstvenih problema dominiraju kronične bolesti lokomotornog sustava, kardiovaskularni te problemi probavnog sustava. Psihičke smetnje i oštećenja endokrinološkog sustava izraženiji su među ženama. Rang-lista uzročnika stresa Rang-lista uzročnika stresa, tzv. stresora, kod naših liječnika: preopterećenost u poslu, 24-satna odgovornost, svakodnevne nepredviđene situacije, prevelika očekivanja bolesnika, timski rad, premještaj na drugi odjel, neprimjerena javna kritika, prekratki rokovi za izvršavanje pojedinih aktivnosti... Stresori kod specijalizanata: nedostatno profesionalno znanje, neiskustvo, negativan stav bolesnika, noćni rad... Izvor: Večernji Novije vezane vijesti:
Starije vezane vijesti:
Komentari (0)
![]() Napišite komentar
Copyright 2007. All Rights Reserved. |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
|
Zagreb, Croatia
|
|||||||
![]() |
|
||||||
|
![]() ESE
|
||||||
| Detaljno | |||||||
| I prepaid kartice morat će se registrirati, odzvonilo anonimnosti + Više | Mediteranska hrana bolja je za kontrolu šećera nego lijekovi + Više |
Još novosti
| |
Prijavite se na naš newsletter i primajte novosti direktno u Vaš inbox!