Kviz koji je srušio deset Hrvatskih mitova

06.10.2009,

Dosta je iluzija! Nismo crkveni miševi, pristojno zarađujemo, ali živimo iznad svojih mogućnosti.

U jeku udara na standard građana, čak su i cijene pogreba znatno narasle”, tako je počeo televizijski prilog. U pozadini snimke penzionera na placu. Pa nekoliko kadrova sa zagrebačkih groblja, onda opet penzioneri. Zaključak ovog priloga jedne domaće TV postaje bio je kako se u Hrvatskoj toliko loše živi da ljudi više nemaju novca niti za pošteno umrijeti.
Bilo je to u proljeće ove godine, vrhunac neutemeljenog populizma koji je zemljom drmao mjesecima. Počelo je prosvjedima na Facebooku prije malo manje od godine dana.

(Izvor Jutarnji list)

Studija Svjetske banke

“Stegnite vi svoj remen, bando lopovska”, vikali su vođe web pobune.
U Hrvatskoj se katastrofalno živi. Imamo male plaće, puno radimo, a za stan ili mobitel moramo se zadužiti. Poslodavci nas ugnjetavaju, a europski imperijalisti neće biti ništa bolji. Za sve su krivi, govorili su pobunjenici, sustav i Vlada.

Studija Svjetske banke, koju je prvi ljetos objavio Jutarnji list, kao i nekoliko istraživanja o životu Hrvata koja smo sami proveli, pokazala je da su skupi pogrebi zbog kojih manje umiremo, niske plaće zbog kojih gladujemo i stanovi zbog kojih se zadužujemo - samo veliki mitovi.

Brojke su neumoljivo oprečne: nakon Slovenije najbolje smo plaćeni radnici u regiji, a najmanje radimo. Imamo najviše slobodnih dana u godini. Na mobitele i kladionice trošimo više nego na stanovanje. Većina penzionera nije zaslužila penziju jer je prerano radnu stolicu zamijenila kućnom foteljom.

Te činjenice veći dio nas ignorirat će ili će tvrditi da su netočne. Jednostavno, ne uklapaju se u iluziju koju smo izgradili o životu u Hrvatskoj.

Poremećaj percepcije

Brojke Svjetske banke zaista su nas opalile po glavi. Kao da nije bilo dovoljno pogledati gužve u kafićima tijekom radnog vremena.

Odlučili smo zato deset tvrdnji, baziranih na najčešćim predrasudama i iluzijama o životu u Hrvatskoj, staviti u interaktivni kviz na našem portalu, Jutarnji.hr, i istražiti koliko je percepcija javnosti pomaknuta od zbilje: znamo li koliko smo doista plaćeni u usporedbi s drugima, kakve su nam mirovine, koliko imamo slobodnog vremena, koliko smo zaduženi i koliko ustvari trošimo na mobitele i kladionice?

Odaziv je bio ogroman, na kviz je odgovorilo više od 16.700 građana, a rezultati - poražavajući. Radi se o ozbiljnom poremećaju percepcije, o velikom jazu između onog što nam se čini kako živimo i onoga kako doista živimo.

Uvjereni smo da imamo preniske plaće, premale mirovine, malo odmora, skupu hranu i visoke troškove života, ali ipak priznajemo da nismo dovoljno marljivi i efikasni, nismo kvalificirani, te da smo jako dobro zaštićeni od otkaza.

Svjesni nužnosti promjene

Taj paradoks objašnjava zašto na ekonomske studije reagiramo napadima - mi smo u biti svjesni da nam treba radikalna promjena, ali od toga bježimo kao od vraga, grčevito se držeći predrasuda koje nam pomažu da živimo sami sa sobom.

Pripremio istraživački tim portala Jutarnji.hr